уторак, 10. јул 2012.

Šta su to prazivotinje

Kad biste iz neke bare uzeli kašičicu vode i stavili je pod mikroskop, videli biste milione sitnih životinja kako vrve po vodi! To su praživotinje i one predstavljaju najprostije životinje za koje znamo, jer se sastoje samo od jedne jedine ćelije.
Sve praživotinje žive u vodi ili na vlažnim mestima. Naučnici su ih vrlo pažljivo proučavali, jer iako imaju samo jednu ćeliju, ta ćelija obavlja sve zadatke potrebne za održavanje života! Može da lovi hranu i jede, vari je i pretvara u živu materiju. Može da diše, sagoreva hranu i izbacuje nepogrebne sastojke. Može i da se razmnožava.
Praživotinje se razmnožavaju deobom, pri čemu svaka polovina ćelije postaje cela nova životinja, ili »pupljenjem«, pri čemu se pupoljci odvajaju i obrazuju odvojene životinje.
Ima preko 15 000 raznih tipova praživotinja, pa su ih naučnici podelili u podgrupe ili klase.
Dve glavne klase se zovu »rizopode« i »infuzo- rije«.
Rizopode imaju »lažnu nožicu«, koja se izbacuje u raznim pravcima, a može i da se uvuče u telo. U zanimljive redove ove klase spada »fora- minifera« ili šupljikasta rizopoda. Njena mala ljuštura od krede je puna rupa. Živi u toplim i umereno toplim morima. Kad ugine, njena ljuštura pada na dno i tokom vekova se tako stvaraju naslage krede.
Infuzorije su složenije praživotinje. Imaju dlačice koje im štrče iz tela, i koriste ih kao vesla prilikom kretanja kroz vodu. Najsloženiji oblici praživotinja imaju dlakaste konce, koji se zovu »treplje«.
Neke praživotinje žive kao paraziti u čoveku i u životinjama. U izvesnim fazama svog životnog ciklusa obrazuju spore. Neke praživotinje izazivaju u čoveku bolesti kao što su malarija i bolest spavanja.

Нема коментара:

Постави коментар