tag:blogger.com,1999:blog-7026738515014069942024-03-12T18:45:38.684-07:00Zanimljivodrago kamenje, termoeletrane, hiroelektrane, elektrotehnika, elektronika, energetika, vetar, zlato, ziva, sredbro, radijacija, provodnici, dijamanti, ak-47, egipat, piramide, tutankamon, oruzje, generatori, elektromotorFreddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.comBlogger210125tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-21372106058836461862018-04-23T07:30:00.001-07:002018-04-23T07:30:42.677-07:00Pure hard Female Muscles - Nataliya Kuznetsova pushes 170kg on the bench<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg0OC6cp4ZGJCRsGBXT5YnIjkL69hZ1PjwqEZ2I0TH0TS6UM2e5Zg1B-hxD5RX333MGEp9sYmpeUqbmDsfphiXH_8m0SJFXueTSc0Ramn2UA_5jxrysR9bnlrdEpayE1-ykq72tvCuJFIZC/s1600/1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="349" data-original-width="562" height="198" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg0OC6cp4ZGJCRsGBXT5YnIjkL69hZ1PjwqEZ2I0TH0TS6UM2e5Zg1B-hxD5RX333MGEp9sYmpeUqbmDsfphiXH_8m0SJFXueTSc0Ramn2UA_5jxrysR9bnlrdEpayE1-ykq72tvCuJFIZC/s320/1.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<span style="background-color: white; color: #222222; font-family: "Helvetica Neue", -apple-system, BlinkMacSystemFont, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Open Sans", sans-serif; font-size: 16px;">If you think of the typical powerlifter, you might find a 40-year-old "Dude" with a fat beard and chest hair, with whom he could easily compete with a gorilla, before ... or something like that! But what you would not think about is a 26-year-old woman who puts more weight on bench press than you and your training partner do together. Time to clean up with a few prejudices and never again question the power of a power woman.</span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMnujZP8vUPevsqvbpPCV6WVNajRxvuA8YnjfKLTjpm5pdplhd3zaIpQNp8xgmtJLD5YyjnWkWzJn3ERRPP2aEKq6HuECQQa4ANfB-NGQoiVLCojHTVnBs28nZ030GJ6a7EvMXxAktF0y3/s1600/2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="347" data-original-width="474" height="234" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMnujZP8vUPevsqvbpPCV6WVNajRxvuA8YnjfKLTjpm5pdplhd3zaIpQNp8xgmtJLD5YyjnWkWzJn3ERRPP2aEKq6HuECQQa4ANfB-NGQoiVLCojHTVnBs28nZ030GJ6a7EvMXxAktF0y3/s320/2.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<strong style="margin: 0px; padding: 0px; text-align: left;">Nataliya Kuznetsova pushes 170kg on the bench</strong></div>
<br />
<div style="background-color: white; color: #222222; font-family: "Helvetica Neue", -apple-system, BlinkMacSystemFont, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Open Sans", sans-serif; font-size: 16px; line-height: 26px; margin-bottom: 20px; min-height: 26px; padding: 0px;">
Nataliya is 26 years old, a native of Russia and a multiple record holder in deadlifts, bench presses and arm wrestling. As you can easily see, the powerlifter is also an amateur bodybuilder. And yes, her body looks exactly like what discourages normal women from starting weight training.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh6DLBkdBIdXDknidZ_aUrRPlQyVMvJ9NORNMuOZUFTG_cTvmctDvXJ4ifojrEWNVNyn93srA2t7HSCd-s7db_BjS65qXBnun5MugMadcRwda2ke1tt-PluTLAcV32IrxFXbi3ej_KxyS5Z/s1600/1111.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="349" data-original-width="278" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh6DLBkdBIdXDknidZ_aUrRPlQyVMvJ9NORNMuOZUFTG_cTvmctDvXJ4ifojrEWNVNyn93srA2t7HSCd-s7db_BjS65qXBnun5MugMadcRwda2ke1tt-PluTLAcV32IrxFXbi3ej_KxyS5Z/s320/1111.jpg" width="254" /></a></div>
<div style="background-color: white; color: #222222; font-family: "Helvetica Neue", -apple-system, BlinkMacSystemFont, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Open Sans", sans-serif; font-size: 16px; line-height: 26px; margin-bottom: 20px; min-height: 26px; padding: 0px;">
<strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Who would have thought?!</strong></div>
<div style="background-color: white; color: #222222; font-family: "Helvetica Neue", -apple-system, BlinkMacSystemFont, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Open Sans", sans-serif; font-size: 16px; line-height: 26px; margin-bottom: 20px; min-height: 26px; padding: 0px;">
Nataliya is on "stuff" (steroids & Co.). Compared to many other female bodybuilders, however, the Russian woman is relatively open about her anabolic steroids. Consequently, the 26-year-old also only participates in competitions in which the performance-enhancing substances are approved or "tolerated". As far as her cure is concerned, the Russian powerlifter claims to regularly use 150-200mg of Primobolan during competition preparation and 20mg of Oxandrolone (Anavar) on training days. However, Nataliya does not reveal which other substances are involved. However, in the past she would have thought about trying out growth hormones. But finally decided against it and put the money rather in cosmetic surgery, the Russian woman.</div>
<div style="background-color: white; color: #222222; font-family: "Helvetica Neue", -apple-system, BlinkMacSystemFont, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Open Sans", sans-serif; font-size: 16px; line-height: 26px; margin-bottom: 20px; min-height: 26px; padding: 0px;">
<strong style="margin: 0px; padding: 0px;">Body weight more than doubled in the last 11 years</strong></div>
<div style="background-color: white; color: #222222; font-family: "Helvetica Neue", -apple-system, BlinkMacSystemFont, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Open Sans", sans-serif; font-size: 16px; line-height: 26px; margin-bottom: 20px; min-height: 26px; padding: 0px;">
Nataliya started her powerlifting career at the tender age of 14 and just over 40kg of body weight. Even as a child, she had the desire to become big and strong. 11 years later, the Russian is now almost 100kg on the scales. Also in terms of her best, has done a lot with the Russian. As a multiple record holder, 170kg in bench press, 180kg in squat and 240kg in deadlift are among the best. In addition to two overall victories at the Baikal Bodybuilding Championships, the 26-year-old won the European championship title in bench press and deadlift, as well as the Arm Press Cup.</div>
<div style="background-color: white; color: #222222; font-family: "Helvetica Neue", -apple-system, BlinkMacSystemFont, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Open Sans", sans-serif; font-size: 16px; line-height: 26px; margin-bottom: 20px; min-height: 26px; padding: 0px;">
<strong style="margin: 0px; padding: 0px;">50's upper arm and 73's thigh at 1.65m height</strong></div>
<div style="background-color: white; color: #222222; font-family: "Helvetica Neue", -apple-system, BlinkMacSystemFont, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Open Sans", sans-serif; font-size: 16px; line-height: 26px; min-height: 26px; padding: 0px;">
In addition to one or the other sponsorship contract, Nataliya mainly earns her money with "webcam modeling" - as seen in the video above. Due to her brutal mass and strength, she is often referred to as the "Russian Amazon" and most muscular woman on the planet. And rightly so, because her measurements are really impressive: her biceps circumference is just under 50cm, her waist 76cm and her thighs each just 73cm - with a height of just 1.65m.</div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-61106133682018888422015-04-01T03:46:00.000-07:002015-04-01T03:46:08.254-07:00Zemljotres<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbU35CtErXaJV0r6iK35QJT5afeoSYRcXFW-cCSrwHYeGUad0Jdte3g34yu4uGYtVKF1b7ye_cPiLYQU1pDInCFWfrHzeI0keZ2j7wPCWZeZ-7M955uoZ_HXk-ScgpVTar8U_eWuTNl5PN/s1600/Zemljotres.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbU35CtErXaJV0r6iK35QJT5afeoSYRcXFW-cCSrwHYeGUad0Jdte3g34yu4uGYtVKF1b7ye_cPiLYQU1pDInCFWfrHzeI0keZ2j7wPCWZeZ-7M955uoZ_HXk-ScgpVTar8U_eWuTNl5PN/s1600/Zemljotres.jpg" height="199" width="320" /></a></div>
<br />
Zemljotres je oscilovanje tla izazvano seizmickim talasima koji nastaju naglim promenama napona u zemljinoj kori. To su endodinamicki geoloski procesi i predstavljaju prirodne katastrofe zbog svog inteziteta i izuzetno teskih socioekonomskih posledica na ljudsko drustvo i materijalna dobra. Od svih prirodnih katastrofa zemljotresi oslobadjaju najvecu kolicinu energije u vrlo kratkom vremenskom periodu zbog cega su, zbog cega su po rusilackim posledicama, u odnosu na ostale elementarne nepogode na prvom mestu po broju poginulih i nastalim materijalnim gubicima.<br />
Jacina zemljotresa predstavlja se stepenima, pri cemu se primenjuje ili Rihterova, koja se odnosi na velicinu magnitude, ili medjunarodna skala MSK(ili njoj slicna Merkalijeva skala), koja se odnosi na velicinu intezivnosti zemljotresa.</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-30120023726415393172015-03-31T11:48:00.003-07:002015-03-31T11:48:51.751-07:00Udarni talas<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Udarni talas predstavlja jedan od osnovnih ugrozavajucih stetnih dejstava u vecini vandrednih situacija. Udarni talas obzirom na izvor nastajanja deli se na: vazdusni udarni talas i mehanicki. Vazdusni udarni talas je nagli pokret sredine, koji se u vidu kruznog sloja siri na sve strane od mesta eksplozije nadzvucnom brzinom. On nastaje, na primer, pri eksploziji municije, prilikom tehnoloskih eksplozija (eksplozija kotlova, gasa, opasnog tereta i drugo), kao i usled delovanja seizmickih talasa prilikom zemljotresa. U udarnom talasu stvara se pritisak iznad atmosferskog. Pritisak iznad atmosferskog izrazava se u paskalima (Pa) ili kilogramima sile po kvadratnom centimetru. Udarni talas ima dve: fazu sabijanja i fazu razredjivanja. U zavisnosti od toga u kakvoj sredini udarni talas nastaje i siri se-vazduhu, vodi ili tlu- on moze biti vazdusni, hidrodinamicki ili seizmicki.</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-66513739890408037262014-04-23T13:36:00.003-07:002014-04-23T13:36:58.409-07:00Psihotropno delovanje <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Delovanje na ljudsku psihu pomoću medicinskih preparata,
hemijskih ili bioloških supstanci. Kako bi se čovek naterao da uradi ono što ne
želi, uopšte nije neophodno da se hirurškim putem izmeni struktura njegovog
mozga ili da se primora silom. Treba samo pravilno odabrati preparate i na
odgovarajući način ih primeniti. Tako se pre 25 godina pojavio preparat
«bi-zet» - jako psihotropno sredstvo koje efikasno deluje na mase ljudi. Dovoljno
je, na primer, da se njime tretira bataljon na maršu i njime više neće biti
moguće komandovati. Mada svaki vojnik pojedinačno ostaje pri tome praktično
normalan. Danas niko ne može da garantuje da na bazi navedenog preparata nije
već proizvedeno delotvornije sredstvo za delovanje na psihu! <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Ne koriste se svi ovde navedeni oblici psihološkog
delovanja u istoj meri. U vreme Prvog i Drugog svetskog rata, u oružanim
sukobima u periodu 50-80-ih godina dvadesetog veka zaraćene strane su
primenjivale uglavnom informativno-propagandno i psihogeno delovanje.
Psihoanalitičkim, neurolingvističkim i psihotropnim delovanjem je dopunjen
arsenal psihološkog ratovanja tokom 90-ih godina. Psihotrono oružje je tek u
fazi preliminarnih ispitivanja. U isto vreme stručnjaci u oblasti psihološkog
rata već su razradili strategiju koja podrazumeva kompleksnu primenu svih
oblika psihološkog delovanja na ljude.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Posttraumatski
stresni poremećaj je bolest koja se javlja neko vreme posle preživljene
psihičke traume i najčešće se manifestuje u tri faze.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Akutni
stres je primetan neposredno posle krizne ili VS, odloženi se pak manifestuje posle nekoliko dana, pa čak i
meseci. Posle prvog perioda prividnog poboljšanja često počinju da se javljaju
simptomi teškog oblika posttraumatskog stanja, koji onemogućavaju da osoba
normalno živi i da se oseća isto kao ostali. Ova faza može trajati čitav život.
Čovek menja sistem vrednosti, menja način ponašanja, kod njega se menja sfera
komunikativnosti. Psiholozi ovu pojavu nazivaju «plastična deformacija»,
slojevi ličnosti kao da se okamene i nema povratka na ranije stanje, a neka
najvažnija svojstva kod čoveka zauvek se gube.<o:p></o:p></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Obezbeđenje
zaštite stanovništva od psihičkog delovanja je krajnje složen zadatak sa više
komponenti. Rešenje ovog zadatka obuhvata čitav kompleks organizacionih,
medicinskih, specijalnih, propagandnih i drugih mera. <o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-45389180398175228632014-04-23T13:36:00.001-07:002014-04-23T13:36:22.043-07:00Psihotrono (parapsihološko, ekstrasenzorsko) <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Delovanje – to je uticaj na druge ljude koji se vrši
prenošenjem informacija putem nečulne (nesvesne) percepcije. U vezi s tim,
neophodno je napomenuti da televizijske i druge masovne predstave tobožnjeg
natprirodnog delovanja (na primer, Kašpirovskog, Čumaka i drugih «magova»)
predstavljaju jasne primere najobičnije prevare. Delimično se tu radi o
masovnoj hipnozi, ali u mnogo većoj meri u pitanju je masovna histerija i
masovna psihička zaraza.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Što se pak tiče psihotronog oružja, poznati su podaci o
radu na stvaranju visokofrekventnih i niskofrekventnih generatora kodiranja
mozga, biolokacionih uređaja, korišćenju
hemijskih i bioloških sredstava u cilju simuliranja određenih
psiholoških reakcija. Psihotronika je usmerena prvenstveno na metode povezane
sa primenom tehničkih sredstava kojima se utiče na svest, kao što su navedeni
generatori. U ovom trenutku je još uvek rano da se govori o aktivnoj upotrebi
psihotronog oružja kao sredstva psihološkog rata, iako stručnjaci u toj oblasti
čine sve što je moguće kako bi maksimalno iskoristili sve što je makar
minimalno razrađeno.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;"><br /></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Na primer, oni koriste efekat koji izazivaju obojene
mrlje ugrađene u kompjuterski virus označen apokaliptičnim «brojem zveri» - 666
(V666). Taj virus može negativno uticati na psihofizičko stanje operatera koji
radi na personalnom računaru (čak može izazvati smrt). Princip njegovog
delovanja je zasnovan na fenomenu takozvanog 25. kadra, koji predstavlja veoma
jako sredstvo sugestije. «Fenomen 25. kadra» povezan je sa činjenicomm da čovek
poseduje ne samo senzorni (svesni) dijapazon opažanja, već i supsenzorni
(nesvesni), u kome informacije usvaja psiha, mimo svesti. Na primer, ako se
tokom filma na dvadeset četiri kadra u sekundi doda još jedan – dvadeset peti –
sa potpuno različitom informacijom, gledaoci ga neće primetiti, ali će on
osetno uticati na njihovo emotivno stanje i ponašanje. Brojnim eksperimentima
je utvrđeno da u toku jedne sekunde centri u velikom mozgu mogu da prime i
obrade 25. signal. Štaviše, informacije koje prima u supsenzornom režimu
percepcije čovek usvaja efikasnije nego što je uobičajeno. Naučnici ovo
povezuju s tim što se približno 97% psihičke aktivnosti «prosečnog» čoveka odvija
na nivou podsvesti a samo 3% na nivou
svesti.<o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-37988147776851800102014-04-23T13:35:00.001-07:002014-04-23T13:35:20.501-07:00Neurolingvističko delovanje <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">(NLP – neurolingvističko programiranje) – vrsta
psihološkog uticaja koji menja motivaciju ljudi uvodeći u njihovu svest
specijalne lingvističke programe.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Osnovni objekat takvog delovanja jeste neurofiziološka
aktivnost mozga i emotivno-voljna stanja koja zahvaljujući tome nastaju. Kao
glavno sredstvo uticaja nastupaju posebno odabrani verbalni (usmeni) i
neverbalni lingvistički programi. Usvajanje njihovih sadržaja omogućava da se
ubeđenja, shvatanja i predstave čoveka (kako pojedinca, tako i grupa ljudi)
promene u zadatom pravcu. Subjekat neurolingvističkog delovanja je stručnjak
(instruktor).<o:p></o:p></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="tab-stops: .75in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR;">Instruktor najpre otkriva protivrečne (konfliktne)
stavove i ubeđenja u psihi, kao i negativna uznemirujuća emotivna stanja koja
su time izazvana (brige, raspoloženja, osećanja). U sledećoj fazi on uz pomoć
posebnih metoda pomaže da shvate nepovoljnost svog realnog stanja
(socijalno-ekonomskog, kulturnog, fizičkog i kao posledicu – psihološkog) i
unosi izmene u svest, koje teraju ljude da na drugi način doživljavaju životne
situacije i grade odnose sa drugim ljudima. Psihoanalitički i neurolingvistički
oblici delovanja su korisni u slučajevima kada se upotrebljavaju u humane
svrhe. Ukoliko se pak primenjuju radi osiguranja sopstvene prevlasti, tada predstavljaju
psihološko nasilje nad ljudima.<o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-33781846505766127292014-04-23T13:34:00.001-07:002014-04-23T13:34:47.551-07:00Psihoanalitičko delovanje <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: HR; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;">(psihokorektivno)
– predstavlja uticaj na podsvest čoveka terapeutskim sredstvima. Primer: čovek
prati dijaloge likova u filmu i ne sluti da u njima postoje komande koje svest
ne registruje, ali ih podsvest prima i one kasnije teraju čoveka da učini ono
što je naloženo.</span></div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-60010857700076043972014-04-23T08:52:00.000-07:002014-04-23T08:52:30.190-07:00Klimatske promene i oštećenje ozonskog omotača<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHbAEF53CcD5JtL04ZuxGWhZoALrHEyqwki0r7OOOoI9_BoW4W0hOoQ6BzZbzvDstzS4UkYpkLkagp_hljPx3kIxedfFpHFl90hw-tV7-zROXmyfWkS0eD98Ilzgf9LEDmKZR7VGcwvCVW/s1600/oz.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHbAEF53CcD5JtL04ZuxGWhZoALrHEyqwki0r7OOOoI9_BoW4W0hOoQ6BzZbzvDstzS4UkYpkLkagp_hljPx3kIxedfFpHFl90hw-tV7-zROXmyfWkS0eD98Ilzgf9LEDmKZR7VGcwvCVW/s1600/oz.jpg" height="199" width="320" /></a></div>
<div class="MsoBodyTextIndent" style="margin: 0in 0in 0.0001pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoBodyTextIndent" style="margin: 0in 0in 0.0001pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Snažan
antropogeni uticaj na prirodnu sredinu počinje da se ispoljava na klimatskim
uslovima, čije su moguće promene tokom ovog veka mnogi naučnici već odredili
kao globalni problem čovečanstva. S jedne strane, ta pojava je nesumnjivo
opasna, tako da je ekolozi svrstavaju u probleme visokog stepena ekonomske
(dakle, i socijalne) opasnosti. S druge strane, naučnici koji proučavaju
klimatske pojave tretiraju proces klimatskih promena kao evolucioni proces koji
se odvija veoma, veoma sporim tempom, tako da često liči na jednostavne klimatske
fluktuacije – izvesno otopljavanje, koje je zabeleženo u prošlom veku može
zameniti zahlađenje približno u istim temperaturnim granicama u sličnim
vremenskim istorijskim intervalima itd.</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: #281A;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Svi priznaju da
problem postoji, i čovečanstvo mora jasno shvatiti njegove uzroke, karakter i
posledice, a ukoliko je to moguće, i mere koje je nužno preduzeti u cilju
njegovog otklanjanja ili barem ublažavanja štetnih posledica klimatskih
promena. Sada promene ekološkog stanja planete kao posledica antropogene delatnosti
počinju osetno da utiču na klimu i da neposredno deluju na lokalne vremenske
uslove. U sve većem stepenu se ispoljava dobro poznati efekat staklene bašte.</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: #281A;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Prema
podacima NASA, na planeti je tokom prošlog veka temperatura porasla za 0,8<sup>o
</sup>C. Otopljavanje je neravnomerno (na većim geografskim širinama promene
temperature su skoro 3,5 puta veće, nego kod ekvatora) i jače je izraženo zimi.
Primetnije otopljavanje zabeleženo je u poslednjoj četvrtini XX veka. Prosečna
temperatura prizemnog sloja vazduha za 25 godina porasla je za 0,7<sup>o </sup>C,
u ekvatorijalnom pojasu temperatura se nije promenila, ali što se ide bliže
polovima to je otopljavanje primetnije. Temperatura vode ispod leda u zoni
Severnog pola porasla je skoro za 2<sup>o</sup> C, usled čega su počeli da se
otapaju donji slojevi leda i dolazi do postepenog rasta nivoa svetskog mora.
Prema procenama naučnika, prosečan nivo mora do 2100. godine mogao bi da se
poveća 20 – 90 cm. Osim globalnih efekata, kao što su suša na srednjim
geografskim širinama, poplave, klizanje tla u zonama razvijene zemljoradnje, to
može izazvati katastrofalne posledice za zemlje čija se teritorija nalazi na
nivou mora (Australija, Holandija, Japan, neke oblasti SAD).</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: #281A;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Na
osnovu proračuna rađenih uz korišćenje kompjuterskih modela utvrđeno je da će
se, ukoliko se nastavi sadašnja brzina ispuštanja gasova staklene bašte u
atmosferu, kroz 30 godina prosečna temperatura na zemljinoj kugli povećati za 1<sup>o</sup> C. Pri tome će globalno otopljavanje biti
praćeno povećanjem količine padavina (do 2030. godine za nekoliko procenata) i
podizanjem nivoa svetskog mora (do 2030. godine – za 20 cm, do kraja veka – za
65 cm).</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: #281A;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Tako značajan porast nivoa svetskog mora bi mogao da predstavlja opasnost za opstanak
oko 800 miliona ljudi. Biće potopljene nizije u priobalju mnogih zemalja, doći
će do potapanja i razaranja obalske zone i nizija u deltama brojnih reka sa
gradovima i naseljima na njihovim obalama. Porast prosečnih godišnjih
temperatura izazvaće pomeranje svih klimatskih zona od ekvatora prema polovima,
što desetinama i stotinama miliona ljudi može oduzeti mogućnost da žive i rade
kao što su navikli. Rast temperature će dovesti do ubrzanog razmnožavanja
insekata (komaraca) i štetočina koje uništavaju šume, tako da bi se oni mogli
oteti kontroli svojih prirodnih neprijatelja (ptica, žaba i sl.), tropske i
suptropske vrste insekata će se širiti na sever, a zajedno sa njima na prostore
umerene geografske širine doći će i bolesti kao što su malarija, tropske
virusne groznice i drugo.</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: #281A;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Moguće globalne klimatske promene negativno će
uticati na zdravlje stanovništva, pojačaće uticaj faktora okoline na čoveka,
uticaće na vremenski i sezonski razvoj bolesti u mnogim zemljama. Ako sumiramo
sve moguće posledice klimatskih promena na čoveka, možemo izdvojiti sledeće
pravce: opšti uticaj klime u različitim uslovima prirodne okoline, društvenih i
ekonomskih uslova; toplotni udar; zagađenje vazduha; hemijsko zagađenje;
opadanje kvaliteta vode; bolesti izazvane parazitima; pojačano ultraljubičasto
zračenje. Posledice klimatskih promena svakako će se odraziti i na stanje
energetike.</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: #281A;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Oštećenja ozonskog omotača ogromnih razmera
primećena su u određenim periodima. Tako je, na primer, tokom prolećnih meseci
iznad Antarktika primećeno postepeno razaranje ozonskog sloja u stratosferi,
koje je ponekad iznosilo i 50% od njegove ukupne količine u atmosferi
posmatranog regiona. Rascep u ozonskom omotaču prečnika preko 1000 km, koji je
nastao iznad Antarktika i pomera se prema naseljenim oblastima Australije, nazvan je «ozonskom rupom». Tokom određenih
godina dimenzije posmatranih ozonskih rupa su se mogle uporediti sa površinom
Antarktika, a ponekada su čak zahvatale i južne oblasti Australije i kraj kopna
Južne Amerike.</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: #281A;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Ozonski omotač ima veoma važnu ulogu za opstanak
žive prirode, pošto on predstavlja prirodnu barijeru koja štiti sve žive
organizme na Zemlji od štetnog uticaja ultraljubičastog zračenja Sunca, tako da
poremećaj ravnoteže u toj oblasti može imati zaista kobne posledice. Dakle, već
je pouzdano dokazano da pri delovanju povećanih doza kratkih ultraljubičastih
zraka Sunca, koji odgovaraju smanjenju ozona za 25%, dolazi do smanjenja
biološke produktivnosti mnogih biljaka, smanjuje se rod poljoprivrednih
kultura, dolazi do genetskih promena. Smanjivanje ozonskog omotača je pogubno za
zdravlje čoveka: značajno se povećava verovatnoća dobijanja raka kože, slabi
imuni sistem, povećava se broj obolelih od katarakte, moguć je delimičan ili
čak potpun gubitak vida.<o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-58562214850888874362014-04-23T08:49:00.000-07:002014-04-23T08:49:54.399-07:00Opšte karakteristike nuklearnog oružja i posledice njegove primene<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgVf7JV2I1zGW9ZIv6LsCm9yBXJSlxj6Da6ytxxKvqD-NjgILf6QXbVYJwkPfEcpCk6G4ee8tyWCje7tGz-JBNkikNJQXrY7ZyGKmjubYwaq0n2cWWQzobcf76ua-Hlu2EW5DIfK_9lEhu/s1600/cccc.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgVf7JV2I1zGW9ZIv6LsCm9yBXJSlxj6Da6ytxxKvqD-NjgILf6QXbVYJwkPfEcpCk6G4ee8tyWCje7tGz-JBNkikNJQXrY7ZyGKmjubYwaq0n2cWWQzobcf76ua-Hlu2EW5DIfK_9lEhu/s1600/cccc.jpg" height="180" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Pojava </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">vanredne situacije</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> u ratnim uslovima pre svega je u vezi sa primenom
sredstava masovnog uništenja (SMU), među kojima najčešću primenu ima nuklearno,
hemijsko, bakteriološko oružje, a takođe i savremenije vrste oružja.Usvojeno je
da se snaga korišćenog nuklearnog oružja određuje trotilovim ekvivalentom</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">. </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">U zavisnosti od
snage nuklearno oružje delimo na pet kalibara: izrazito mali (do 10<sup>3</sup>
tona trotilovog ekvivalenta), mali (od 10<sup>3</sup>...10<sup>4</sup> tona),
srednji (</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">10<sup>4</sup>…10<sup>5</sup></span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> tona), veliki (1</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">0</span><sup><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">5</span></sup><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">...1</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">0</span><sup><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">6</span></sup><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> tona) i
izrazito veliki (preko 10<sup>6</sup> tona trotilovog ekvivalenta).</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">U zavisnosti od ciljeva koji se ostvaruju primenom
nuklearnog oružja, od izgleda i mesta na kojem se nalaze objekti nuklearnih
udara, do nuklearnih eksplozija može doći na različitoj visini u vazduhu, na
površini zemlje i vode, a takođe i pod površinom zemlje i vode. Na osnovu toga
se i izdvajaju sledeće vrste nuklearnih eksplozija: visinske, vazdušne, nadzemne,
nadvodne, podzemne i podvodne.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Visinskom eksplozijom</span></b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> se naziva eksplozija iznad granica troposfere. Visina te granice se,
zavisno od geografske širine, menja od 8 do18 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">km</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">. Najmanja uslovno prihvaćena visina visinske eksplozije iznosi 10 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">km</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">. Cilj takvih eksplozija je uništavanje različitih
vazdušnih i kosmičkih objekata u letu (rakete, avioni), a takođe i narušavanje
rada radiotehničkih uređaja. Štetno dejstvo</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">visinskih eksplozija, po pravilu, nema uticaja na
nadzemne objekte.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Vazdušnom nuklearnom eksplozijom</span></b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> se naziva eksplozija u vazduhu na visini pri kojoj
bljesak eksplozije ne dotiče površine zemlje, vode.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Vazdušne eksplozije se dele na niske ili visoke.
Niska vazdušna eksplozija je eksplozija na visini od 35 -100 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">, a visoka</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> od </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">100 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">m</span><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> </span></b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">- 10 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">km</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Štetno dejstvo</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">vazdušnih eksplozija usmeren</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">o</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> je na nadzemne i nadvodne objekta. Vazdušne
eksplozije predviđene su za uništenje ljudi na otvorenom i uništenje ma</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">nj</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">e stabilnih
nadzemnih objekata, uključujući i industrijske objekte. Pri vazdušnim
nuklearnim eksilozijama deluju sv</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">a štetna dejstva</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">, ipak je radijacijski uticaj jak samo u blizini
epicentra niske vazdušne eksplozije u prvim časovima posle eksplozije; pri
visokoj vazdušnoj eksploziji, uticaj je, čak i u blizini epicentra, slab.
Radijacijski uticaj na putu oblaka, pri vazdušnim eksplozijama je slab i nema
bitnog uticaja na život i</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">rad.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Kako </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">ni</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">ske, tako su i
visoke vazdušne eksplozije praćene kratkotrajnim zaslepljujućim bljeskom koji
je moguće videti kada je vedro, i na rastojanju od više desetina kilometara od
mesta eksplozije. Odmah za bljeskom na mestu eksplozije pojavljuje se svetleća
površina koja se brzo širi i podiže. Jačina bljeska i svetleće površine,
posebno na početku pojavljivanja, čak je deset puta jača od Sunca. Svetleća
površina po pravilu ima sferičan oblik i zato je često nazivaju vatrena kugla.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Radijus vatrene kugle brzo se povećava. Tako 0,3
sekunde posle eksplozije (20 hiljada tona municije) radijus može dostići skoro
100 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">, a za 1</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">s</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> - 150 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">. Maksimalnu veličinu radijus svetleće površine
dostiže za oko 3</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">s</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> posle eksplozije, i ona iznosi 400 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">. Pri jakim termonuklearnim eksplozijama,
horizontalni dijametar svetleće površine dostiže i do nekoliko kilometara.
Podižući se brzinom od oko 100 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">/</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">s</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">, svetleća površina sve slabije svetli i postepeno se
pretvara u ogroman oblak koji se sastoji od proizvoda eksplozije. Ispočetka
oblak je tamne boje. Kasnije postaje sivo-smeđ, usled dioksida azota koji
nastaje u zoni eksilozije pri visokoj temperaturi. Hladeći se sve više, oblak
postaje sve svetliji, što se objašnjava kondenzacijom vodene pare koja se u
njemu nalazi. Kao rezultat brzog podizanja prvo vatrene kugle, a zatim oblaka,
za njim se diže struja vazduha koja sa površine zemlje zahvata veliku količinu
prašine. Formira se stub prašine čiji dijametar iznosi od nekoliko desetina do
nekoliko stotina metara, zavisno od jačine eksplozije. Pri niskim vazdušnim
eksplozijam, stub prašine brzo dostiže oblak i sjedinjuje se sa njim.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;">Nadzem</span></b><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-font-style: italic;">n</span></b><b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;">om </span></b><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-font-style: italic;">n</span></b><b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;">uklear</span></b><b><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-style: italic;">n</span></b><b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;">om eksplozijom</span></b><i><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> </span></i><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">se naziva
eksplozija na površini zemlje, a takođe i u vazduhu na manjoj visini, pri kojoj
svetleća površina dodiruje površinu zemlje. U zoni u kojoj se svetleća površina
i površina zemljišta dodiruju u radijusu od nekoliko stotina metara od centra
eksplozije, dolazi do spaljivanja gornjeg sloja zemljišta, koji se pri hlađenju
pretvara u šJvaku crne ili sive boje. Hladeći se, svetleća površina se pretvara
u oblak koji se brzo podiže. Vazdušne struje koje pri tom nastaju na površini
zemlje, <span style="letter-spacing: .25pt;">uvlače u oblak veliku količinu
prašine, zemlje, što dovodi do obrazovanja </span><span style="letter-spacing: .4pt;">mnogo jačeg oblaka i stuba prašine nego pri vazdušnoj eksploziji. </span>Stub
prašine je od momenta njegovog nastanka sjedinjen sa oblakom eksplozije i daje
mu boju tamniju nego pri vazdušnoj eksploziji. Kroz nekoliko minuta posle
eksplozije iznad epicentra se obrazuje karakterističan pečurkast oblak čije je
ponašanje analogno ponašanju pečurkastog oblaka pri vazdušnoj eksploziji.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">U zemljištu se obično obrazuje veliki levak, okružen
slojem izbačene zemlje. Oblik i veličina levka zavise od visine i jačine eksplozije
i od tipa zemljišta. Pri eksploziji municije snage 20 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">kt</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> na površini sa mekom zemljom (npr.glina) obrazuje se
levak čiji dijametar iznosi 80 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">, a dubina - 12
</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">. Pri nadzemioj nuklearnoj eksploziji deluju svi
pogubni faktori, pri čemu se u poređenju sa vazdušnim eksplozijama veliki
značaj daje radijacijskom uticaju; na istoj udaljenosti od cešra eksplozije
slabi uticaj ostalih pogubnih faktora, posebno udarnog talasa (usled procesa
koji se odvijaju u zemljištu) i svetlosnog zračenja (uglavnom zbog njegove
zasićenosti prašinom).</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 1.45pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;">Do podzemie </span></b><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-font-style: italic;">n</span></b><b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;">uklearne eksplozije</span></b><i><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> </span></i><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">može doći usled
nuklearnih nagaznih mina, a takođe i usled primene specijalnih bombi ili raketa
koje mogu da prodru u tlo. Eksplozija na dubini od 10 do 15 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> smatra se podzemnom eksplozijom na maloj dubini.
Pomoću nuklarnih nagaznih mina, podzemna eksplozija se može desiti i na mnogo
većoj dubini. U zavisnosti od dubine, podzemna eksplozija može biti praćena
izbacivanjem zemljišta, ili bez ikakvog narušavanja površine zemljišta.
Podzemna eksplozija je predviđena za uništavanje čvrstih podzemnih objekata i
stvaralje teško savladivih prepreka. </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Štetno
dejstvo nuklearne eksplozije određuje se uticajem vazdušnog udarnog talasa, toplotnim uticajem
svetlosnog zračenja, radijacijskim uticajem i radioaktivnim
zagađenjem-kontaminacijom, a takođe i elektromagnetnim impulsom.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Raspodela energije među štetnim dejstvima</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">nuklearne
eksplozije zavisi od tipa eksplozije i uslova pod kojima do nje dolazi. Pri
eksploziji u atmosferi oko 50% energije odlazi na formiranje udarnog talasa, 30
- 40% - na svetlosno zračenje, do 5% na probojnu radijaciju i elektromagnetni
impuls i do 15% na radioaktivno zagađenje.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Pri neutronskoj eksploziji raspodela energije
eksplozije se menja: 8 -10% na formiranje udarnog talasa, 5 - 8% na svetlosno
zračenje i oko 85% odlazi na formiranje neutronskog i gama-zračenja (probojna
radijacija).</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0.1pt 1.3pt 0.0001pt 0.35pt;">
<br /></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-22134878469731027272014-04-23T08:45:00.002-07:002014-04-23T08:45:19.008-07:00Odroni, snežne lavine<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Odroni predstavljaju pomeranje masa brdovitih krajeva pod nagibom, pod
uticajem sopstvene težine i dodatnog tereta, kao posledica natapanja,
seizmoloških potresa i ostalih potresa.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Ogromna većina odrona (80%) u vezi je sa aktivnošću
čoveka, </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">naročito </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">sa narušavanjem
nagiba potkopavanjem, prekomernim vađenjem zemlje, sečom šuma, neplanskom
poljoprivrednom aktivnošću u brdovitim krajevima. </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">U 90% slučajeva do odrona dolazi na visini 1000 – 1700</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> metara</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">. Do odrona najčešće dolazi za vreme prolećno-letnjeg
perioda na usponima od 19°. Na glinovitom zemljištu, odroni se javljaju i na
usponu 5 - 7°</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Odrone
klasifikujemo prema <b>razmeri, brzini
kretanja, </b></span><b><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">aktivnosti</span></b><b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">, intenzitetu i
mestu nastajanja</span></b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Prema <b>r a z m e r i</b> odroni se dele na krupne,
srednje i sitne</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">. </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Krupni odroni,
po pravilu, izazvani su prirodnim uticajima i nastaju duž nagiba na stotine
metara. Obim odronjenih komada dostiže 10 - 20 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">metara</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> i oni često očuvavaju svoju monolitnost. Srednji i sitni komadi
uglavnom nastaju pod uticajem antropogenih procesa i karakterišu se manjim
razmerama</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">. </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Prema <b>brzini</b>
<b>kretanja</b> odroni se dele na izrazito
brze (brzina kretanja iznosi 3 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">m/s</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">), veoma brze (0,3 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">/</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">min</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">), brze (1,5 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">/24 časa), umerene (1,5 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">/mesečno), spore (1,5 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">/godišnje) i izrazito spore (0,06 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">/godišnje).</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Prema <b>aktivnosti</b> odroni se dele na aktivne i
neaktivne, pri čemu aktivnost zavisi od tipa tla pod nagibom i prisustva vlage.
Pri većoj vlažnosti glinovitog tla pod nagibom, postije uslovi za slobodno
kretanje blata. </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Prema <b>intenzitetu</b>, odr</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">on</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">i se dele na male (do 10 k</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> terena obuhvaćenog procesom odronjavanja), srednje
(11 - 100 k</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">), krupne (101 - 1000 k</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">) i veoma krupne (preko 1000 k</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">m</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">).Po mestu nastajanja odroni se dele na planinske, podvodne, granične i
na veštačke (napravljene) zemljane odrone (jame, kanali). Odroni nanose
ozbiljne štete ekonomiji, stambeno-komunalnoj infrastrukturi, poljoprivredi.
Neretko odroni izazivaju ljudske žrtve. </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Prema prethodnim studijama 25%
teritorije Republike Srbije je potencijalno u opasnosti od klizišta i odrona.
Rizične zone za razvoj klizišta su na terenima sa već razvojenim, kompleksnim i
najvećim delom aktivnim klizištima. To su uglavnom padine od neogenskih basena
izgrađene of heterogenog sedimentnog kompleksa, sa čestim nepovoljnim
interakcijama između litoloških kompozicija, kompleksnih hidroloških
karakteristika i nepovoljnih morfoloških uslova. Tereni izgrađeni od stena
dioritskih formacija takođe pripadaju ovoj zoni. Klizišta pokrivaju padine
preko velikog dela teritorije, veoma su duboka sa učestalom sekundarnom
aktivnošću u starijim delovima kliznih masa.
Dinamika klizišta varira, od sporih ka brzim kretanjima klizne mase
tokom perioda aktivnosti. Regioni koji su podložni odronjavanju su oblasti u
kojima se kretanje mase desava često. Ova osobina je veoma značajna tokom
letnjeg perioda i javlja se u skladu sa režimom padavina širom Srbije.</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Tokom
proteklih 120 godina registrovano je nekoliko velikih klizišta, sto je imalo
vrlo znacajan drustveno-ekonomski uticaj</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">: Klizište
„Zavoj“ 1963. godine, kliziste „Jovac“ 1977. godine i kliziste „Bogdanje“ 2006.
godine. </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">Najveci odron
zabeležen u Srbiji dogodio se u Ovčar Banji 1896. godine. Pored klizišta,
najveci problem predstavlaju aktivna klizišta na desnoj obali reka Save i
Dunava: Umka, Duboko, Čortanovci, Vinča, Karaburma, Grocka, Smederevo i drugi
(Abolmasov <i>et al</i>., 2009). </span><b><i><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-font-width: 101%;">Snežna lavina</span></i></b><i><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-font-width: 101%;"> </span></i><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-font-width: 101%;">- je odron gornjih slojeva snega koji počinje da
klizi.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-font-width: 101%;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-font-width: 101%;">Snežne lavine predstavljaju ozbiljnu opasnost, kao rezultat njihove
aktivnosti ginu ljudi, ruše se sportski i sanitarno-stacionarni kompleksi,
železnički i automobilski putevi, elektro-veze, rudnici i sl, odsecaju se celi
rejoni, a takođe može doći do poplava (takođe i probojnih) kapaciteta vode do </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">nekoliko tt1 kubnih metara vode. Probojni talas u
takvim slučajevima može dostići visinu od 5 - 6 t. </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">Aktivnost </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">lavine dovodi i do
skupljanja bujičnog materijala, pošto se zajedno sa snegom kreće kamenje,
obluci i sitna zemlja.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Snežne lavine se mogu pojaviti u svim višim predelima
u kojima se zadržava snežni pokrivač. Da bi se lavina pokrenula potrebno je
uzajamno dejstvo svih faktora koji dovode do nastanka lavine, a takođe i da
nagib strmine iznosi 20 - 50° pri visini snežnog pokrivača ne manjoj od 30 do
50 st. U faktore koji izazivaju lavine ubrajamo: visinu snežnog pokrivača,
čvrstinu snega, intenzitet snežnih padavina, zadržavanje snežnog pokrivača,
temperaturu vazduha i snežnog pokrivača, nanose snega.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Do snežne lavine može doći i usled intenzivnog otapanja
snega pod uticajem toplote, sunčevog zračenja i procesa prekristalizacije, koji
smanjuju čvrstinu snega (sve do stvaranja disperzivne snežne mase u dubini tog
sloja) i slabe čvrstinu pojedinačnih slojeva snega.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Do 70% svih lavina uslovljeno je snežnim padavinama.
Te lavine se pokreću za vreme snežnih padavina i traju 12 dana nakon njihovog
prestanka.</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0.25pt 0in 0.0001pt;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Klasifikacija lavina prema prirodi njuhovog nastanka
je sledeća:</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 0in 0.0001pt 13.5pt;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">-</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">žlebna -
kretanje po postojećem koritu</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 0in 0.0001pt 13.5pt;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">-</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">nagibna - odron i kretanje duž cele površine nagiba</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 0in 0.0001pt 13.5pt;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">-</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">padajuća - slobodan pad sa nagiba</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 0in 0.0001pt 13.5pt;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">-</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">taložna - kretanje po nižim slojevima snega</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 0in 0.0001pt 13.5pt;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">-</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">zemljana - kretanje po površini zemlje</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 0in 0.0001pt 13.5pt;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">-</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">suva</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">-</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">lavinu čini suv
sneg</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 0in 0.0001pt 13.5pt;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">-</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">mokra - lavinu čini mokar sneg</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-26823614462787180282014-04-23T08:42:00.001-07:002014-04-23T08:42:28.857-07:00Inficiranje ljudi, životinja i životne sredine bakterijama<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in 7.9pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Pojava ovog štetnog dejstva je moguća u slučaju</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">primene
bakteriološkog oružja (o</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">snovu štetnog
dejstva bakteriološkog oružja čine mikroorganizmi koji se, zavisno od građe i
bioloških svojstava, dele na bakterije, viruse, rikecije i gljivice</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">) i u slučaju</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"> grubog narušavanja
sanitarno-higijenskih propisa o eksploataciji objekata vodovoda i kanalizacije,
režima rada određenih ustanova, tehnoloških udesa u radu preduzeća prehrambene
industrije, terorističkih dejstava i u nizu drugih slučajeva. Njegovo
delovanje se zasniva na mikrobima, izazivačima bolesti, koji dospevaju u
organizam čoveka ili životinje, i njihovim toksičnim produktima, koji mogu da
izazovu teške infektivne bolesti. Njihov štetan uticaj ne ispoljava se odmah,
već posle određenog vremena (period inkubacije), najčešće od 2 do 5 dana. </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Neke bolesti su zarazne (u većem ili manjem stepenu) i
mogu se prenositi neposredno sa zaraženih na zdrave ljude u njihovoj okolini
kroz vazduh, putem ujeda insekata i dr. (kuga, boginje i dr.). U visoko zarazne
infekcije spadaju grip, mnoge dečje infekcije, kao i većina takozvanih posebno
opasnih infekcija.</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-26912881360445323902014-04-23T08:38:00.002-07:002014-04-23T08:38:59.223-07:00Radioaktivno zračenje <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9FwupfJerAtMcCbN_RjRUy7D4wU_ep8VLC8Y8NXVqj8KzlU4J3pZMg9z9IHx_FKlzfAS-zFuH2k7SR8qh82Xwt0OKDHQIL1VvLpj8lR7oo0y6IgFI4BGhOPN7TI2eOeukRAbBCIkLfTuN/s1600/rad.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9FwupfJerAtMcCbN_RjRUy7D4wU_ep8VLC8Y8NXVqj8KzlU4J3pZMg9z9IHx_FKlzfAS-zFuH2k7SR8qh82Xwt0OKDHQIL1VvLpj8lR7oo0y6IgFI4BGhOPN7TI2eOeukRAbBCIkLfTuN/s1600/rad.jpg" height="212" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in -1.4pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; background-position: initial initial; background-repeat: initial initial; margin: 0in -1.4pt 0.0001pt 0in; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Nastanak ovog štetnog dejstva moguć je u slučaju havarija
u nuklearnim centralama, eksplozija nuklearnog oružja, pri poremećajima u
tehnološkim procesima u proizvodnji i zaštiti na radu pri radu sa izvorima
jonizujućeg zračenja i dr.. Š</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">tetn</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">a dejstva</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> nuklearne
eksplozije (havarije na radioaktivno opasnom objektu) </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">su visestruka a </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">posebno mesto
zauzima probojno zračenje i radioaktivno pražnjenje.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Tako je prilikom havarije u nuklearnoj centrali u
Černobilju došlo do neposrednog ozračavanja zaposlenih i članova
vatrogasno-spasilačkih jedinica u trenutku izbijanja havarije i pri otklanjanju
njenih posledica. Pored toga, veliki deo teritorije Belorusije, Ukrajine, deo
Ruske Federacije bili su izloženi delovanju radioaktivnih supstanci- materija.
I danas se nastavlja njihov štetan uticaj na čoveka, životinje i životnu
sredinu. </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Probojno zračenje predstavlja </span><span lang="RU" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: RU;">snop</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> svih vidova zračenja i neutrona, čije vreme dejstva
ne prelazi 10-15 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">min</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> od trenutka eksplozije. Jonizirajuća sposobnost
probojnog zračenja karakteriše se ekspozicionom dozom zračenja, izraženom u
kulonima po kilogramu. U praski kao jedinicu <i>ekspozicione doze</i> često se koristi vansistemsku jedinicu, rendgen (</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">R</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">) - količina gama-zračenja
pri kojoj se u 1</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">cm</span><sup><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">3</span></sup><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> suvog
vazduha pri temperaturi 50°S i pritisku 760 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">mm</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> živinog stuba, obrazuje 2,083x10<sup>9</sup> par-jona uz
naelektrisanje jednako naelektrisanju elektrona</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">(1 </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">C</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">/</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">kg</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">=3876 </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">R</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">). Jačina ekspozicione doze izražava se u amperima po
kilogramu (1 A / </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">kg)</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Stepen jačine radijacijskog dejstva uglavnom zavisi od oslobođene doze,
koja se izražava u grejima( </span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Gy)</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">, koji
odgovaraju energiji od 1J jonizirajućeg zračenja bilo koje vrste, kojoj je
izložena materija mase od 1</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">kg</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Ukoliko se organizam podvrgne uticajima različitih
vidova zračenja primenjuje se pojam <i>ekvivaletne
doze</i> pod kojom se podrazumeva doza kojoj je izložen organizam ili odeća
pomnožena sa odgovarajućim merljivim koeficijentom datog zračenja.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Ekvivalentna
doza se izražava u J/</span><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">kg</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> i naziva se </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><b><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">s</span></b><b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">ivert (</span></b><b><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Sv</span></b><b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">).</span></b><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Uticaj <i>jonizujućeg zračenja</i> čovek u prvom
trenutku praktično ne oseća. Stepen njegovog uticaja određuje se na osnovu
vrednosti doze zračenja kojoj je čovek bio izložen, a koja se meri
odgovarajućim dozimetrijskim instrumentima</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">U osnovi radijacionih povreda
nalazi se uticaj jonizujućeg zračenja na organizam. Radijacija postaje
jonizujuća i opasna u slučajevima kada je u stanju da prekida hemijske veze
molekula koji čine živi organizam. Jonizujuće zračenje predstavljaju rendgenski
i gama zraci, alfa i beta čestice, kao i neutroni.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Energija koja se dobija
jonizujućim zračenjem naziva se <i>apsorbovana
doza</i> i izražava se u grejima. Apsorbovana doza zavisi od vrste jonizujućeg
zračenja, budući da je biološki uticaj na organizam gama zraka, neutrona, alfa
i beta čestica različit po svojoj aktivnosti. Stoga je pravilnije koristiti
jedinice ekvivalentne doze za izražavanje ukupne dozvoljene doze zračenja pri
radu sa izvorima jonizujućeg zračenja. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Jonizirajuće zračenje pri dejstvu na organizam čoveka može izazvati dve
vrste efekata:</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">
<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0.0001pt 14.2pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> - </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">determinirani (granični) efekti - radiacione bolesti,
opekotine, katarakta, sterilitet, anomalije u razvoju ploda i dr.</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin: 0in 0in 0.0001pt 14.2pt; text-align: justify;">
<span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">- </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">stohastički (izvan granica) efekti - maligni tumori,
leukemija, nasledne bolesti.</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Pri normalnim uslovima eksploatacije izvora
jonizacije granične doze uticaja određuju se na osnovu „normi radijacijske
bezbednosti"</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">. </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">Kao norme
radiološke bezbednosti za profesionalno izložena lica i stanovništvo određene su sledeće osnovne
granice efektivne doze ozračenosti: a) za profesionalno
izložena lica – 20 mSv/po god. za za period od 5 uzastopnih godina, ali da u
nijednoj godini efektivna doza ne pređe
vrednost od 50 mSv;<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">b) za stanovništvo – 1 mSv/po god. Izuzetno u slučaju vanrednog događaja može biti
odobreno prekoračenje u pojedinačnoj godini pri tome srednja godišnja vrednost
u toku 5 uzastopnih godina ne pređe 1
mSv. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">U svakodnevnom
životu čovek prilično često dolazi u kontakt sa jonizirajućim zračenjem</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> (g</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">ledanje filma
na TV-u</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">; </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">rendgenografija
grudnog koša</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">, zuba, želudca;</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> endgenografskatomografija</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> i dr.) </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Pri radijacijskoj havariji, stepen </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">štetnog dejstva</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> zavisi
od ekspozicione doze zračenja, trajanja ekspozicije, površine tela izložene
zračenju, opšteg stanja tela. U određivanju <span style="letter-spacing: -.05pt; mso-font-width: 101%;">dozvoljenih doza zračenja uzima se u </span>obzir da li je zračenje jednosmerno ili višesmerno.
Pri jednosmernom zračenju <span style="letter-spacing: .1pt;">(u prva 24 sata
posle havarije) razlikujemo 4 stepena radijacionog oboljenja</span></span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .1pt; mso-ansi-language: SR; mso-font-width: 101%;">.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;">Radijacijska
pražnjenja</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-font-style: italic;">-kontaminacija</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR; mso-bidi-font-style: italic;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">pojavljuje se kao rezultat
oslobađanja radioaktivnih </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">supstanci iz
radioaktivne prašine. Za razliku od drugih </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">štetnih</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">dejstava-efekata</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .5pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">nuklearnih eksplozija (havarije na potencijalno opasnim objektima) </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">radijacijsko praž</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR;">nj</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">enje</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR;">-kontaminacija </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> zahvata veliku površinu</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR;"> i daljine</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">, uticaj je dugotrajan i teško
se </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .25pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">otkrivaju radioaktivne materije
koje su bez boje, mirisa i drugih spolja </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">vidljivih karakteristika.</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Kretanje radioaktivne prašine zavisi od pravca
i brzine vetra, reljefa </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">teritorije itd.
U sastavu radioaktivne prašine </span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">štetno</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> dejstvo imaju <i>γ
- zraci</i> <span style="letter-spacing: -.05pt;">koji izazivaju spoljašnje
zračenje; <i>β - čestice</i> koje su pri
spoljašnjem uticaju </span></span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .4pt; mso-ansi-language: SR;">štetne</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .4pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> za kožu, a pri unutrašnjem - za
organe; <i>α - čestice</i> predstavljaju </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">opasnost pri unošenju u organizam.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Doze γ -
zračenja koje izazivaju oboljenja pri radijacijskim pražnjenjima iste <span style="letter-spacing: .05pt;">su kao i pri prodornoj radijaciji.</span></span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"> </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .15pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">Pri spoljašnjem uticaju </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">β</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .15pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> - čestica kod ljudi najčešće dolazi do povrede
</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">kože na rukama, u oblasti
vrata, na glavi. Do unutrašnjih povreda kod ljudi i životinja, izazvanih </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .4pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">α</span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: -.05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;"> i β - česticama dolazi prilikom
njihovog dospevanja u </span><span lang="SR-CYR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; letter-spacing: .05pt; mso-ansi-language: SR-CYR;">organizam, uglavnom putem hrane.</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"> Radioaktivne materije su skoncentrisane u
štitnoj žlezdi (1000 — 10000 puta više nego u drugim organima), jetri (10 — 100
puta više), što dovodi do njihovog jakog zračenja koje može izazvati ili
pucanje tkiva ili pojave otoka (štitne žlezde) ili narušavanje funkcija (jetra
i dr.). Radioaktivna prašina
zagađuje-kontaminira zemljište i biljke.
U zavisnosti od količine čestica na biljkama se može zadržati 8 — 25%
radioaktivne prašine pale na zemlju. Radijacijski uticaj kod biljaka
manifestuje se usporenim rastom i razvojem, smanjenjem plodnosti, smanjenjem
reproduktivnog kvaliteta semena, krtole. Pri velikim dozama zračenja moguće je
sušenje biljaka. Pri dozi ozračenja od 100 jedinica i više razvija se akutna
radijaciona bolest različitog stepena težine. Doze ozračenja od 600-700
jedinica smatraju se praktično smrtonosnim.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">
</span></div>
<div>
<!--[if !supportFootnotes]--><br clear="all" />
<br /><div id="ftn1">
</div>
</div>
<br />
<div>
<br /><div id="ftn1">
</div>
</div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-66398704308537426412014-04-23T08:31:00.002-07:002014-04-23T08:31:45.423-07:00Vanredne situacije ekološkog karaktera mogu se podeliti na: <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">1) Vanredne situacije, povezane sa promenom stanja kopna
(tla, unutrašnjosti zemlje, predela); </span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">(katastrofalna uleganja, kliženja, odronjavanja zemljine površine zbog <b> </b>pokretanja
unutrašnjosti zemlje pri dobijanju ruda i druge delatnosti čoveka<b>; </b> prisustvo teških metala (među njima i
radionukleida) i drugih štetnih <b> </b>materija u tlu (zemljištu) iznad maksimalno
dozvoljenih koncentracija<b>;</b>
Intenzivna degradacija tla, opustošenje na širim teritorijama zbog
erozije, zasoljenosti, bolesti i dr.<b>;</b> krizne situacije, povezane sa
iscrpljivanjem neobnovljivih prirodni
resursa; kritične situacije, povezane sa prepunjivanjem stovarišta
(đubrišta) industrijskim ili
svakodnevnim otpadom i zagađenje prirodne sredine)<b> </b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><b>
<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">2)</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> <b>Vanredne situacije povezane sa promenom sastava i svojstva
atmosfere (vazdušne sredine): ( </b>izražena promena vremena ili klime kao
rezultat antropogene delatnosi<b>;</b> povećanje
maksimalno dozvoljenih koncentracija štetnih primesa u atmosferi<b>;
</b>temperaturne inverzije iznad gradova;<b>
</b> izražena </span><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;">“glad za kiseonikom” u gradovima;</span><b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span></b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;">znatno povećanje
maksimalno dozvoljenog nivoa gradske buke</span><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">; </span></b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;"> stvaranje šire zone kiseonikovih oksida</span><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">; </span></b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;">ništavanje ozonskog sloja atmosfere</span><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">; z</span></b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;">natna promena prozračnosti atmosfere)</span><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span></b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;"> <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;">3)</span></b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;"> <b>Vanredni događaji, povezani sa promenom
stanja hidrosfere (vodene sredine</b>);
značajan nedostatak vode za piće zbog iscrpljivanja voda ili zagađenja;
Istrošenost vodenih resursa, neophodnih za organizovanje svakodnevnog </span><b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> </span></b><span lang="PL" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: PL;"> privrednog vodosnabdevanja i obezbeđenje
tehnoloških procesa; narušavanje
privredne delatnosti i ekološke ravnoteže zbog zagađenja </span><span lang="SV" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SV;"> zona unutrašnjih mora i svetskog
okeana.</span><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SV" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SV;"><br /></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SV" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SV;">4)</span></b><span lang="SV" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SV;"> <b>Vanredne situacije povezane sa promenom
stanja biosfere</b>;</span><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> i</span></b><span lang="SV" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SV;">ščezavanje vrsta
(životinja, biljaka osetljivih na promene uslova sredine); uništenje biljaka na
široj teritoriji </span><b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">; </span></b><span lang="SV" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SV;">značajne promene sposobnosti biosfere za reprodukciju
obnovljivih resursa; masovno uništenje životinja<b>.</b> <o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-90979475999263136782014-04-23T08:29:00.000-07:002014-04-23T08:29:09.935-07:00Vanredne situacije tehničkog i tehnološkog karaktera mogu se podeliti na:<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">a)Transportni udesi i havarije (u</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">desi i havarije teretnih vozila;<b>u</b>desi
i havarije putničkih vozila<b>; </b>udesi i
havarije teretnih brodova; udesi i havarije
putničkih brodova; avionski udesi
na aerodromima i u naseljenim mestima; avionski udesi van aerodroma i
naseljenih mesta; udesi i<b> nezgode</b>
(katastrofe) u drumskom saobraćaju; udesi i havarije transporta na mostovima u
tunelima i na železničkim prelazima<b>; </b>havarije
na magistralnim cevovodima)<b><o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">b)Požari, eksplozije (</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">u zgradama, na komunikacionim i tehnološkim opremama industrijskih
objekata;<b> </b>na objektima proizvodnje,
prerade i čuvanja lako zapaljivih sagorivih materija;u transportu; u tunelima,
podzemnim rudarskim jamama, metroima; u
zgradama i postrojenjima stambene i društvene namene)<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">c)Havarije sa izbacivanjem (opasnošću od izbacivanja)
jakih otrovnih materija</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> ( pri
proizizvodnji, preradi ili čuvanju (ukopavanju); u transportu ;
stvaranje i širenje otrovnih materija u procesu odvijanja hemijskih reakcija,
koje su počele kao rezultat udesa i
havarije sa hemijskom municijom)<b><o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">d) Havarije sa izbacivanjem (opasnošću od izbacivanja)
radioaktivnih materija (</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">na atomskim centralama, atomskim energetskim
postrojenjima proizvodne ili istraživačke namene ; u ustanovama nuklearnog-gorivnog ciklusa;
transportnih sredstava i kosmičkih aparata sa nuklearnim uređajima ili
radioaktivnim tovarom na brodu; industrijskih i eksperimentalnih nuklearnih
eksplozija; sa nuklearnom municijom, ili na mestima njenog čuvanja (nalaženja,
instaliranja)).<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">e) Havarije sa izbacivanjem (opasnošću od izbacivanja)
biološki opasnih materija (</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">u industrijskim preduzećima i u naučno-istraživačkim
ustanovama (laboratorijama); u transpotru; biološka municija)<b><o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">f) Iznenadno rušenje zgrada (</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">proizvodnih zgrada i postrojenja; zgrada i postrojenja stambene i društvene
namene; transportne komunikacije).</span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">g) Havarije na elektro-energetskim sistemima</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> (na autonomnim elektranama sa dugotrajnim prekidom
elektrosnabdevanja svih potrošača; na
elektro-energetskim sistemima (mrežama) sa dugotrajnim prekidom elektrosnabdevanja osnovnih potrošača ili
šire teritorije; ispad iz sistema (kvar) transportnih električnih kontaktnih
mreža)<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">h) Havarije na komunalnim sistemima snabdevanja (</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> na kanalizacionim sistemima sa masovnim izbacivanjem
zagađujućih materija<b>; </b>na toplotnim
mrežama (sistemima koji provode vruću vodu) kada je hladno vreme; na sistemima
koji sanbdevaju stanovništvo vodom za piće<b>;
</b> na komunalnim gasovodima)<b><o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;">i) Havarije na
postrojenjima za čišćenje(</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"> na postrojenjima
za čišćenje stočnih voda industrijskih preduzeća sa masovnim izbacivanjem
zagađujućih materija<b>;</b> na
postrojenjima za čišćenje industrijskih gasova sa masovnim izbacivanjem
zagađujućih materija<b><o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR;"><br /></span></div>
<b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;">j) Hidrodinamičke havarije (</span></b><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;">probijanje brana (nasipa, ustava, premošćenja) sa stvaranjem talasa i
katastrofalnim poplavama<b>; p</b>robijanje
brana sa stvaranjem probojne bujice<b>; p</b>robijanje
brana (nasipa, ustava, premošćenja) koje izaziva spiranje plodnog tla ili
taloženje naslaga na široj teritoriji</span></div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-3165217820466477402014-04-23T08:26:00.003-07:002014-04-23T08:26:58.559-07:00Prirodne vanredne situacije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;">Prirodne
vanredne situacije (najčešće elmentarne nepogode) mogu se podeliti na</span><span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: EN-US;">:<b> </b></span><br />
<span lang="SR" style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><b><br /></b></span>
<span lang="SR" style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><b> </b></span><span lang="SR" style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><b> 1.Geofizičke
opasne pojave (</b>zemljotresi<b>; </b>erupcije vulkana);<b> </b></span><br />
<span lang="SR" style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><b> </b></span><br />
<span lang="SR" style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><b> </b></span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">2.
Geološke opasne pojave -egzogene geološke pojave (</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">klizišta; bujice;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">odroni; lavine; spiranje padina;
uleganje šumskih vrsta;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">leganje
zemljine površine kao rezultat krasa;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">abrazija, erozija;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">kurumi; prašnjave bure);</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><br />
<b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> 3. Meteorološke i agrometeorološke opasne pojave (</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">bure</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">;
</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">uragani; vihori i tornada; olujni vetrovi; vertikalni vihori; krupan grad;
jaka kiša; veliki sneg; jaka poledica; jveliki</span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">
</span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">mraz; velika mećava; velika vrućina; velika magla; suša; suvi vetar;
sumrazica;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><br />
<b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><br /></b>
<b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> 4.
Morske hidrološke pojave (</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">tropski cikloni (tajfuni); cunami; jako
talasanje; veliko talasanje;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">jak
potisak u lukama; rani ledeni pokrivač ili led uz morsku obalu; pritisak leda;
neprohodan (teško prohodan) led);</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><br />
<b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><br /></b>
<b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> 5. Hidrološke opasne pojave (</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">visoki
nivoi vode (poplave)</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">; </b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">prolećne poplave;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">kišne bujic; ledeni čepovi;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">
n</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">aleti vetra;</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> n</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">iži nivoi voda; rano zamrzavanje i
pojava leda na plovnim rekama i rezervoarima; povećanje nivoa podzemnih voda);</span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> </b><br />
<b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><br /></b>
<b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;"> 6.Prirodni
požari (</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt; line-height: 115%;">šumski požari , požari
žitnih polja; tresetni požari; podzemni požari sagorljivih </span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;">iskopina);</span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;">
</span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> </span><br />
<span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> </span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;">7.Infektivne bolesti ljudi</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> (pojedinačni slučajevi egzotičnih i izuzetno opasnih infektivnih bolesti;
grupni slučajevi opasnih infektivnih bolesti; izbijanje epidemija opasnih
infektivnih bolesti; epidemija; pandemija; infektivne bolesti nerazjašnjene
etiologije</span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> </span><br />
<span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"><br /></span>
<span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> </span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;">8. Infektivne bolesti domaćih
životinja</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> </span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;">(pojedinačni
slučajevi egzotičnih i izuzetno opasnih infektivnih bolesti; enzostija;
epizotija; panzotija; infektivne bolesti domaćih životinja neispoljene
etiologije.</span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;">
</span><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> </span><br />
<span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> </span><b style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;">9. Uništavanje poljoprivrednih biljaka
bolestima i štetočinama</b><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> ( progresivna epifitotija; panfitotija; bolesti
poljoprivrednih biljaka neispoljene etiologije; masovno širenje biljnih
štetočina.</span><br />
<div class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0.0001pt;">
<br /></div>
<div>
<!--[if !supportFootnotes]--><br clear="all" />
</div>
<div>
<div id="ftn1">
</div>
</div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-84751001227458679462013-04-14T14:49:00.001-07:002013-04-14T14:49:20.373-07:00Sinhroni generatori<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitM9OmbypqbjkXGD5Y5KTy8tejroC1xZtaNCtR28dTi0Q5ZaIN-xwnWZLICPsbjD9HqiMTk5MH3zqK6T1A5nKLgzZ5MFZmuEk2upHZsgWQ3KEbfjBawSkBq1ERLkL18g_zPmfgtrSttacM/s1600/ddddd.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="228" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitM9OmbypqbjkXGD5Y5KTy8tejroC1xZtaNCtR28dTi0Q5ZaIN-xwnWZLICPsbjD9HqiMTk5MH3zqK6T1A5nKLgzZ5MFZmuEk2upHZsgWQ3KEbfjBawSkBq1ERLkL18g_zPmfgtrSttacM/s320/ddddd.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">Sinhroni
generator je tipični predstavnik električne mašine velike snage i maloserijske<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">proizvodnje.
Činjenica da je stepen iskorišćenja većih jedinica bolji (veća je ekonomičnost),
ima za posledicu izgradnju elektrana i agregata većih snaga. Jedinične </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">snage
generatora prelaze i 1000MVA.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">Prema
pogonskoj mašini, generatore delimo na </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">turbogeneratore</span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">,
gde je pogonske mašina </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">parna
ili gasna turbina, </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">hidrogeneratore, </span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">gde
je pogonska mašina vodna (hidro) turbina i </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">dizelgeneratore
</span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">gde je pogonska mašina dizel motor. Prema obliku rotora,
delimo ih na </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">mašine
sa </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">cilindričnim rotorom </span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">i </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">rotorom
sa istaknutim polovima</span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">, dok je stator </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">cilindričnog
oblika, trofazni. Prema brzini obrtanja (pri učestanosti od 50Hz ), delimo ih </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">na
</span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">brzohodne </span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">(750 do 3000ob/min , sa brojem pari
polova </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">p </span></i><span style="font-family: Symbol;">= </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">4 do 1), </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">srednjih
brzina</span></i></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">(300
do 600ob/min , </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">p </span></i><span style="font-family: Symbol; mso-bidi-font-family: Symbol;">=</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">10
do 5) i </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">sporohodne </span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">(manje od 300ob/min , više od 10 pari </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">polova).</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">Turbogeneratori
se </span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">grade sa cilindričnim rotorom, za velike brzine obrtanja
(obično p = 1, ređe </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">p </span></i><span style="font-family: Symbol; mso-bidi-font-family: Symbol;">= </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">2
(samo za manje snage), odnosno 3000 ili 1500ob/min pri 50Hz ). Kod ove vrste
generatora izraženi su mehanički problemi u pogledu konstrukcije rotora zbog
velike periferne brzine, velike obrtne mase i zbog dužine između ležišta. To
zahteva da se ide na relativno male prečnike rotora i da se namotaj rotora
raspodeljuje što ravnomernije po obimu. Oni se uvek postavljaju horizontalno.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;"> Hidrogeneratori </span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">se
grade sa istaknutim polovima na rotoru, od sasvim sporohodnih do brzohodnih sa </span></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">p
</span></i><span style="font-family: Symbol; mso-bidi-font-family: Symbol;">= </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">2
. Što je manja brzina obrtanja dozvoljava se veći prečnik rotora, opet </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">ograničen
mehaničkim naprezanjima usled centrifugalanih sila. Ali ova mehanička </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">naprezanja
su tolika da se ne zahteva ravnomerna raspodela namotaja po obimu rotora, pa </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">se
zato onda prelazi na rotor sa istaknutim polovima. Kod ove vrste generatora
izraženi su mehanički problemi u pogledu konstrukcije rotora zbog velike
periferne brzine pri </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">zaletanju,
i nosećih ležišta grupe sa vertikalnim vratilom na kojima leši težina celog </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">obrtnog
dela i dr. Generatori većih snaga, čije su brzine obrtanja relativno manje, </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">postavljaju
se vertikalno, a hlađenje je kombinovano voda-vazduh. U konstrukcionom, odnosno
u pogledu mehaničkih dimenzija, turbo i hidro generatori se značajno razlikuju,
tako da za snage od oko 100MVA odnos osne dužine, </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">l
</span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">, i prečnika, </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">D</span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">,
za turbogeneratore iznosi oko 5, dok za hidrogeneratore iznosi oko 0,15.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">Dizelgeneratori
</span></i><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">se pokreću dizel motorima, a grade se za široki raspon
brzina obrtanja, od </span><i><span style="font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-ItalicMT;">p </span></i><span style="font-family: Symbol; mso-bidi-font-family: Symbol;">= </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">2
naviše. Snaga dizel generatora ograničena je mogućnošću izrade motora, pa dostiže
najviše desetak MVA . Da bi se povećao naznačeni napon generatora i, s tim u
vezi, generator direktno priključio na mrežu, bez upotrebe blok-transformatora,
neki proizvođači umesto klasično izolovanih namotaja upotrebljavaju odgovarajuće
kablove.<o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-41802704918625967802013-04-14T14:36:00.001-07:002013-04-14T14:36:45.390-07:00Superprovodnici<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">Pojavu superprovodnosti je otkrio holandski fizičar Ones
1911. godine. Superprovodnost je pojava iščezavanja električne otpornosti kod
nekih materijala na dovoljno niskim temperaturama, bliskim apsolutnoj nuli. Ovi
materijali se nazivaju superprovodnici.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">Kod superprovodnika sa snižavanjem temperature dolazi do opadanja
specifične električne otpornosti i na nekoj kritičnoj temperature T</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 7.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">K
</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">ona je jednaka nuli. Kritična temperatura je najčešće ispod
20 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">K. Za razliku od provodnika u kome se </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">magnetno polje </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">indukuje
kada<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">se on nalazi u spoljašnjem magnetnom polju, superprovodnik
«istiskuje» magnetno polje, odnosno linije sila magnetnog polja zaobilaze superprovodnik
i ta pojava se zove </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Majsnerov efekat</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">Međutim, ako se superprovodnik na temperaturi ispod kritične
temperature nađe u dovoljno jakom magnetnom polju on će izgubiti svoje
superprovodne osobine. Jačina magnetnog polja pri kojoj se gubi superprovodnost
zove se </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">kritično magnetno polje</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">Isto se dešava i ako kroz superprovodnik protiče električna
struja. Struja koja protiče kroz<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">superprovodnik stvara na njegovoj površini magnetno polje i
linije sila tog magnetnog polja zaobilaze superprovodnik. Kada jačina struje u
superprovodniku bude tolika da se na njegovoj površini stvara kritično magnetno
polje, materijal gubi osobinu superprovodnosti i gustina struje pri kojoj se
ovo dešava zove se </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">kritična gustina struje</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">Pojava superprovodnosti prvo je bila otkrivena kod </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">žive </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">i kritična
temperatura je bila 4.15 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">K. Ovako niska
temperatura se postiže hlađenjem tečnim helijumom ali je on vrlo skup
materijal. Kasnije je superprovodnost otkrivena kod oko 30 elemenata (niob,
olovo i sl.) i preko 1000 legura i jedinjenja (legure niob-germanijum,
niob-kalaj, niob-titan, legure na bazi bakar-oksida i sl.).</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;">Ovo su </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">niskotemperaturni</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;"> </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">superprovodnici</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;">. Znatno
više kritične temparature imaju superprovodni keramički materijali izrađeni na
bazi oksida metala (barijuma, itrijuma i lantana) i to su tzv. </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">retke zemlje</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;">. Ovo su </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">visokotemperaturni</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;"> </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">superprovodnici </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;">kod kojih
se za rashlađivanje koristi tečni azot koji je mnogo puta jeftiniji od
helijuma.</span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-45766318350803178752013-04-14T14:33:00.000-07:002013-04-14T14:33:46.208-07:00Elektroliti<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">Elektroliti su rastvori kiselina, baza i soli u destilovanoj
vodi, kao i rastopi soli i baza. Kod njih dolazi do elektrolitičke disocijacije
(stvaranja pozitivnih i negativnih jona) i u električnom polju joni se usmereno
kreću pa dolazi do pojave električne struje. Provodnost elektrolita zavisi od
vrste elektrolita, temperature i koncentracije jona. Jake kiseline, jake baze i
njihove soli imaju više jona u rastvoru i samim tim i veću provodnost. Sa povećanjem
temperature povećava se koncentracija jona, samim tim i pokretljivost jona pa
je i </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;">provodnost veća a otpornost manja što znači da elektroliti
imaju negativan temperaturni koeficijent. Sa povećanjem koncentracije jona u
elektrolitu provodnost se prvo povećava, dostiže svoj maksimum a zatim opada. U
elektrotehnici, elektroliti se koriste pri izradi akumulatora, galvanskih
elemenata, elektrolitičkih kondenzatora i sl. Najčešće korišćeni </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;">elektroliti su: sumporna i azotna kiselina, natrijum-hidroksid,
kalijumhidroksid </span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt;">i natrijum-hlorid.</span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-33136257494073172032013-04-14T14:28:00.001-07:002013-04-14T14:28:52.685-07:00Specijalni provodni materijali<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh8fKvbWHePVfafPl9F_MJqC4JMHCk6KsRrPBvSD38m6Jy6-jWbsQl6OPT3JDGA25-8eI0RX24r31qKlJ-UlhG6VUcA1gmFcpJoDlgyhC1SXpifWjYIuvvBK9Ae1K1QAc-6traAcL4_VPxe/s1600/sd.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="305" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh8fKvbWHePVfafPl9F_MJqC4JMHCk6KsRrPBvSD38m6Jy6-jWbsQl6OPT3JDGA25-8eI0RX24r31qKlJ-UlhG6VUcA1gmFcpJoDlgyhC1SXpifWjYIuvvBK9Ae1K1QAc-6traAcL4_VPxe/s320/sd.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">To su materijali za izradu termoparova, topljivih osigurača,
električnih kontakata, lemova, nelinearnih otpornika, galvanskih elemenata i
akumulatora.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Termopar </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">se
koristi za merenje temperature. Rad termopara se zasniva na termoelektričnom
ili Zebekovom efektu. Dva različita provodnika su spojena na jednom kraju.
Ukoliko se temperatura tog spoja menja, odnosno postoji razlika između
temperature spoja i temperature slobodnih krajeva provodnika, javlja se termoelektromotorna
sila koja se registruje na instrumentu. Ako se jedna temperatura održava
konstantnom termoelektromotorna sila će zavisiti od druge i ukoliko je poznata
karakteristika termopara, moguće je merenjem termoelektromotorne sile odrediti
drugu temperaturu. Termoparom sa odgovarajućom kombinacijom dva metala se mogu
meriti temperature od -250 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">C do
+3000 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">C i to: za temperature do 1200 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">C koriste se neplemeniti metali (bakar – konstantan i gvožđe
– konstantan); za temperature do 1600 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">C koriste se plemeniti metali (platina – legura platine i
rodijuma); za temperature do 3000 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">C koriste se volfram - legura volframa I molibdena. Termopar
se stavlja u cev od keramike ili legure hrom-nikla da bi se zaštitio od oštećenja.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Električni osigurači </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">štite
uređaje ili instalacije od preteranog zagrevanja i pregorevanja kada se javi struja
veća od dozvoljene. Mogu da budu lako topljivi i automatski. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Topljivi osigurači </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">su
vrlo jednostavni, jeftini i lako se zamenjuju. Prema brzini reagovanja mogu se
podeliti na brze i spore.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"> </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Brzi osigurači </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">mogu da izdrže
petostruku nominalnu struju za vreme od 0.1s i odmah reaguju na struju kratkog
spoja. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Spori osigurači</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">mogu da izdrže desetostruku nominalnu struju za vreme od 1s
i ne reaguju na kratkotrajna preopterećenja u električnoj mreži. Za izradu
topljivih osigurača koristi se: srebro (za struje do 5A), legura olova i kalaja
(za struje od 5 do 30A), legura bakra i srebra (za struje preko 30A),
aluminijum (za spore osigurače), platina (za vrlo slabe struje do 20mA) i sl.</span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;"> <o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Električni kontakti </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">najčešće
služe da, po potrebi, brzo i pouzdano uspostave ili prekinu struju u električnom
kolu i tada se zovu </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">prekidni kontakti</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">. Pri radu prekidnih kontakata može doći do korozije (oksidacije) zbog zagrevanja kontakata pri
proticanju struje i do erozije materijala zbog prenosa materijala sa jednog
kontakta na drugi (na jednoj strani se javlja udubljenje a na drugoj ispupčenje
i može doći do zavarivanja kontakata). Prema jačini struje koju prekidaju,
kontakti mogu da budu: kontakti za mala opterećenja i kontakti za velika opterećenja.
<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Kontakti za mala opterećenja </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">prekidaju struje jačina ispod 1A i kod njih se<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">ne javlja električni luk, tj. varnica. Izrađuju se od
plemenitih metala (zlata, platine, i rodijuma) ili od legura (zlato i iridijum)
ili od bakra ili srebra presvučenih plemenitim metalom. Treba da imaju što
manju dodirnu površinu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;"> </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Kontakti za velika opterećenja </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">prekidaju struje od 20A do 300A pri naponima do 550V i kod
njih se obavezno javlja električni luk, tj. varnica. Treba da imaju što veću
dodirnu površinu. Izrađuju se od tvrdog bakra ili njegovih legura ili od srebra
i njegovih legura ili od složenog metala koji se dobija presovanjem praha metala
ili nemetala (bakar i volfram, srebro i nikl, srebro i volfram, srebro i
molibden, srebro i grafit, bakar i<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">grafit i sl.). Ako između parova kontakata ne dolazi do
prekidanja struje, već oni samo klize jedan u odnosu na drugi, bez razdvajanja,
onda su to </span><b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">klizni kontakti</span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">. Podložni su stalnom trenju pa treba da budu otporni prema habanju
i koroziji i izrađuju se od bronze.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Lemovi </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">su metali
ili legure koje služe za spajanje dva različita ili ista metala. Pri lemljenju,
lemovi se tope a potom se hlade i tako se vrši spajanje. Razlikuju se meki i
tvrdi lemovi. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Meki lemovi </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">se
koriste pri temperaturama nižim od 500 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">C i to su legure kalaja (kalajni lem) ili legure bakra. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Tvrdi lemovi </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">se
koriste pri temperaturama višim od 500 </span><span style="font-family: MT-Extra; font-size: 6.5pt; mso-bidi-font-family: MT-Extra;">o</span><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT; font-size: 11.5pt; mso-bidi-font-family: TimesNewRomanPSMT;">C i najčešće se koristi tvrdi mesingani lem (legura bakra i
cinka) i srebrni lem (legura bakra, cinka i srebra).<o:p></o:p></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-91511541052382025212013-04-14T14:21:00.001-07:002013-04-14T14:21:11.355-07:00Hemijske veze<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhILKR1X4TVx65QMfGIRoj2MfGQ2D3czhNo0alJOJlsZkzdYB3QxrDTna68aIPFoics9u97jbfjj17D9UjdszKEZ-MsHj6T6ADI-UgrLpUJohLAtiSKOL29vAeVExmh6aeVzoOtRiwWGqAR/s1600/aaaaaaa.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhILKR1X4TVx65QMfGIRoj2MfGQ2D3czhNo0alJOJlsZkzdYB3QxrDTna68aIPFoics9u97jbfjj17D9UjdszKEZ-MsHj6T6ADI-UgrLpUJohLAtiSKOL29vAeVExmh6aeVzoOtRiwWGqAR/s1600/aaaaaaa.jpg" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">Većina elemenata nema stabilnu elektronsku konfiguraciju.
Stabilna elektronska konfiguracija se može postići primanjem ili otpuštanjem
elektrona i udruživanjem elektrona u zajedničke elektronske parove između atoma.
Prema tome, postoji više tipova veza: jonska, kovalentna, metalna i druge.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Jonska veza </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">se može
obrazovati samo između metala prve, druge i treće grupe (koji lako otpuštaju elektrone
i postaju pozitivni joni) i nemetala pete, šeste i sedme grupe periodnog
sistema (koji primaju elektrone i postaju negativni joni). Jonska veza je
rezultat elektrostatičkog privlačenja između pozitivnih I negativnih jona i do
nje ne dolazi samo između susednih jona već i između onih udaljenih pa se takva
veza zove nezasićena veza i to je vrlo čvrsta veza.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;"> Kovalentnu vezu </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">grade nemetali (elementi iz četvrte grupe periodnog
sistema). Atomi, između kojih se obrazuje ova veza, udružuju svoje valentne
elektrone i obrazuju se elektronski parovi i ti elektroni koji čine elektronski
par pripadaju istovremeno i jednom i drugom atomu. To je jaka zasićena veza koja
se ostvaruje samo između najbližih atoma.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span style="font-family: TimesNewRomanPS-BoldMT;">Metalnu vezu </span></b><span style="font-family: TimesNewRomanPSMT;">grade
metali (elementi iz prve, druge i treće grupe periodnog sistema). Oni lako otpuštaju
elektrone i ti slobodni elektroni obrazuju elektronski oblak i pripadaju
istovremeno svim atomima. To je jaka nezasićena veza koja se ostvaruje samo
između većeg broja atoma.<span style="font-size: 11.5pt;"><o:p></o:p></span></span></div>
<br />
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-82939761020632381012013-04-14T13:58:00.000-07:002013-04-14T13:58:37.683-07:00Gromobranska instalacija<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWpDkuxjOV9y6YD3jRDjRslhPkZZg2mOCbpvMQjmSDnJXpEAU2ySX3u-vLknBNa0W5kXXj_L6RTqbemCf1wM22EOAFZs5_l74SySrN4VgAiHrIUzlHel4CczkTWOaX_Pe-8Vwz59ojCxCC/s1600/Munje_iznad_grada.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWpDkuxjOV9y6YD3jRDjRslhPkZZg2mOCbpvMQjmSDnJXpEAU2ySX3u-vLknBNa0W5kXXj_L6RTqbemCf1wM22EOAFZs5_l74SySrN4VgAiHrIUzlHel4CczkTWOaX_Pe-8Vwz59ojCxCC/s1600/Munje_iznad_grada.jpg" /></a></div>
<span style="background-color: white;"><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;"><br /></span></span>
<span style="background-color: white;"><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;"><br /></span></span>
<span style="background-color: white;"><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;">Namena gromobranske instalacije je da štiti ljude, životinje i imovinu od atmosferskih pražnjenja.</span><br style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;" /><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;">Atmosfersko pražnjenje je električno pražnjenje između dva oblaka ili između oblaka i zemlje. Praćeno je jakim praskom i svetlosnim efektima. Munja je svetlosni efekat a grom je zvučni efekat. Može se sastojati od jednog ili više udara groma. Razorna moć groma može da bude veoma velika. Grom može da uništi neki objekat </span><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;">ili da izazove požar. Da bi se zaštitili ljudi i materijalna dobra, postavljaju se gromobrani. To su metalni provodnici koji se postavljaju iznad objekta i direktno su povezani sa zemljom. Njima se statički elektricitet iz oblaka direktno odvodi u zemlju i ne ugrožava se objekat. Gromobranima moraju biti opremljene sve zgrade koje znatno nadvisuju oklinu, objekti u kojima može doći lako do požara ili eksplozije, objekti u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi i objekti od kulturne, istorijske i ekonomske vrednosti.</span><br style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;" /><br style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;" /><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;">U upotrebi su dva tipa gromobranskih instalacija: 1. klasične gromobranske instalacije sa hvataljkama u obliku šipki ili trake i 2. gromobranske instalacije sa hvataljkama opremljene izvorom jonizujućeg zračenja.</span><br style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;" /><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;">Gromobranska instalacija se sastoji od spoljašnje i unutrašnje gromobranske instalacije. Spoljašnja gromobranska instalacija prihvata i odvodi u zemlju atmosfersko pražnjenje a unutrašnja treba da obezbedi izjednačavanje potencijala u objektu. Delovi spoljašnje gromobranske instalacije su: 1. prihvatni sistem (hvataljke), 2. </span><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;">sistem spustnih provodnika (odvodni vodovi) i 3. sistem uzemljenja (uzemljenje). Hvataljke (štapne hvataljke ili štapne hvataljke sa pojačanim dejstvom) postavljaju se na svim isturenim mestima na krovu objekta gde se može očekivati udar groma. Prihvatni vodovi postavljaju se duž krova, na isturenim delovima krova i dimnjaka na </span><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;">krovne nosače prihvatnih vodova. Uloga prihvatnog sistema je da primi sva atmosferska pražnjenja. Izrađuje se od čelične pocinkovane trake. Odvodni vodovi (spustni provodnici) izrađuju se od čelične pocinkovane trake. </span><span style="color: #1a1617; font-family: 'Trebuchet MS', Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 13px;">Njihova uloga je da najkraćim putem spoje hvataljke sa uzemljenjem i provedu struju atmosferskog pražnjenja. Kao odvodni vodovi mogu se koristiti metalni kostur objekta, čelična armatura objekta, metalni elementi na fasadi i oluci. Odvodnih vodova mora biti najmanje dva a njihovo maksimalno rastojanje je 20m. Uzemljenje omogućava odvođenje statičkog elektriciteta u zemlju. Uzemljenje čine spojni vodovi koji spajaju odvodne vodove sa uzemljivačima i sami uzemljivači. Spojni vodovi mogu biti izvedeni u obliku prstena, kao radijalni uzemljivači i kao temeljni uzemljivači. Izrađuju se od čelične pocinkovane trake. Uzemljivači su metalne ploče, metalne cevi, čelične trake ili čelična pocinkovana žica.</span></span></div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-83590258907609081122013-04-14T13:33:00.001-07:002013-04-14T13:33:58.927-07:00IBM personalni računar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGzkLTv_j5yfMLN_52c3_84lkVQUaxeaCbZf52yZYw2CZjCnMB7XEH-b4foC8hZuVOAf3jztUE92AmXU1niHLcQbSXrAQYVUVNleIwLDyaGxouJWmyU-yJvj-PieQgkx4JIWt8FRW1T1aI/s1600/ibm2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="238" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGzkLTv_j5yfMLN_52c3_84lkVQUaxeaCbZf52yZYw2CZjCnMB7XEH-b4foC8hZuVOAf3jztUE92AmXU1niHLcQbSXrAQYVUVNleIwLDyaGxouJWmyU-yJvj-PieQgkx4JIWt8FRW1T1aI/s320/ibm2.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Na kraju 1980. IBM je odlučio da krene u ozbiljnu utakmicu
na tržištu personalnih računara<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">niske cene, koje se brzo razvijalo. Kompanija je osnovala
Odeljenje ulaznih sistema (</span><i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;">Entry<o:p></o:p></span></i></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;">Systems Division</span></i><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">),
smešteno u Boca Ratonu, na Floridi, da razvije novi sistem. Odeljenje je<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">smešteno namerno daleko od IBM-ovog glavnog štaba u New
Yorku ili bilo kojeg drugog<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">objekta, sa željom da novo odeljenje bude sposobno da radi
nezavisno kao odvojena jedinica.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Ovu malu grupu činilo je 12 inženjera i konstruktora, pod
vođstvom Dona Estridga. Šef<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">konstruktora u timu bio je Lewis Eggebrecht. Odeljenje
ulaznih sistema je bilo zaduženo<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">za razvoj IBM-ovog prvog pravog PC-ja (IBM je razmišljao o
sistemu 5100, razvijenom 1975.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">godine, kao o inteligentnom programabilnom terminalu pre
nego kao o pravom računaru,<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">iako je on to uistinu bio). Skoro svi ovi inženjeri bili
su premešteni u novo odeljenje sa<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">projekta System/23 DataMaster, koji je 1980. predstavio <st1:country-region w:st="on"><st1:place w:st="on">mali</st1:place></st1:country-region> računarski
sistem za<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">kancelarije, neposrednog prethodnika IBM PC-ja.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Konstrukcija DataMastera uticala je mnogo na konstrukciju
PC-ja. Kod DataMastera<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">sve je napravljeno u jednom komadu, sa integrisanim
ekranom i tastaturom. Ovo je imalo<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">svoja ograničenja, pa su ekran i tastatura postali zasebni
elementi na PC-ju, ali su ipak<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">izgled PC tastature i električna konstrukcija prekopirani
sa DataMastera.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Nekoliko drugih delova IBM PC sistema takođe potiču od
DataMastera, uključujući<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">sabirnicu za proširenje (ili ulazno/izlazne slotove), što
podrazumeva ne samo fizički isti<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">62-pinski priključak, već takođe skoro istovetnu namenu
pinova. Ovo kopiranje bilo je<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">moguće jer je PC koristio isti kontroler prekida kao i
DataMaster i sličan kontroler direktnog<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">pristupa memoriji (DMA). Takođe, kartice za proširenje već
napravljene za DataMaster<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">mogle su se lako prepraviti za rad u PC-ju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">DataMaster je za CPU koristio Intelov procesor 8085, koji
je imao ograničenje adresiranja<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">na 64 Kb i osmobitnu unutrašnju i spoljnu sabirnicu
podataka. Ovakvo uređenje navelo je<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">tim konstruktora PC-ja da za CPU upotrebi Intelov procesor
8088, koji je nudio mnogo<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">veću granicu adresiranja memorije (1 M), i unutrašnju šesnaestobitnu,
ali samo osmobitnu<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">spoljnu sabirnicu podataka. Osmobitna spoljna sabirnica
podataka i sličan skup instrukcija<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">dozvolili su da se 8088 lako uklopi u raniju konstrukciju
DataMastera.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Estrigde i tim konstruktora brzo su razvili konstrukciju i
specifikacije za novi sistem.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Pored pozajmljivanja od System/23 DataMastera, tim je proučavao
tržište, što je takođe<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;"> imalo ogromnog
uticaja na konstrukciju IBM PC-ja. Projektanti su sagledali preovlađujuće<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">standarde i postojeće uspešne sisteme toga doba, učili iz
uspeha tih sistema, i u novi PC<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">ugradili su sve njihove mogućnosti – pa i više. Sa
parametrima za konstrukcije očigledno<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">izvedenim na osnovu zahteva tržišta, IBM je napravio
sistem koji je bio potpuno sposoban<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">da popuni prazninu na tržištu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">IBM je razvio svoj sistem (od ideje do isporuke sistema
koji mogu da funkcionišu), za<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">jednu godinu, koristeći postojeće konstrukcije i kupujući što
je moguće više komponenti<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">od drugih isporučilaca. Odeljenje ulaznih sistema bilo je
nezavisno od drugih odeljenja<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">IBM-a i moglo je da koristi pomoć izvan kompanije, ne
prolazeći kroz birokratske procedure<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">koje su zahtevale isključivu upotrebu IBM-ovih resursa.
IBM je razvoj jezika za PC i<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">operativnog sistema ugovorio sa malom kompanijom po imenu
Microsoft. Ova odluka<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">predstavlja glavni činilac koji je Microsoftu omogućio da
se danas učvrsti kao dominantna<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">sila u oblasti PC softvera.</span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-65021613792605734802013-04-14T10:54:00.000-07:002013-04-14T10:54:00.888-07:00Prvi mikroprocesor<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiDwxHwzT9lBzhsRLhjkXLwyAee-vZxqXXVdJyOuccZ_PKhlLI2kgs8vs0pwSkbAhyphenhypheniuQavbwlSzqdt8EBGUbv2s8GUquxlgqbqgtuOKNFz4lpbAIfWAcQY5RNhiQ5EPh9WyXqcTbCNmHKG/s1600/aaa.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="236" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiDwxHwzT9lBzhsRLhjkXLwyAee-vZxqXXVdJyOuccZ_PKhlLI2kgs8vs0pwSkbAhyphenhypheniuQavbwlSzqdt8EBGUbv2s8GUquxlgqbqgtuOKNFz4lpbAIfWAcQY5RNhiQ5EPh9WyXqcTbCNmHKG/s320/aaa.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Intel je 1998. godine slavio tridesetogodišnjicu. Ovu
kompaniju su osnovali 18. jula 1968. godine Robert Noyce, Gordon Moore i Andrew
Grove. Imali su poseban cilj: načiniti poluprovodničku memoriju praktičnom i
dostupnom. U to vreme, silicijumski memorijski čipovi bili su 100 puta skuplji
od memorija sa magnetnim jezgrom, koje su se najčešće koristile tih dana. Tada
se poluprovodnička memorija prodavala za oko dolar po bitu, dok je memorija sa
jezgrom koštala oko peni po bitu. Noyce je rekao, „Sve što smo morali da </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">uradimo bilo je da smanjimo cenu koštanja za faktor sto da
bismo imali tržište; u suštini, to smo i uradili.” Intel, poznat kao uspešna
kompanija za proizvodnju memorijskih čipova, je 1970. godine predstavio
memorijski čip od 1 Kbit, koji je bio mnogo veći od svega što je postojalo u to
doba. (1 Kbit čine 1024 bita, a bajt je 8 bita. Ovaj čip, prema tome, skladištio
je samo 128 bajta – ne mnogo po današnjim standardima.) Poznat kao dinamička
memorija sa direktnim pristupom (DRAM) 1103, postao je poluprovodnički uređaj
sa najvećom prodajom na svetu do kraja naredne godine. U to vreme Intel je
narastao od jezgra osnivača i šake drugih na </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">više od 100 zaposlenih. Videvši Intelov uspeh u
proizvodnji i razvoju čipova, Busicom, japanski proizvođač, </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">zatražio je od Intela da proizvede skup čipova za porodicu
programabilnih kalkulatora sa visokim učinkom. U to vreme, svi logički čipovi
su bili konstruisani po porudžbini za određenu namenu ili proizvod. Pošto se većina
čipova proizvodila po porudžbini, nijedan nije mogao da ima rasprostranjenu
upotrebu. Prvo Busicomovo rešenje za kalkulator zahtevalo je najmanje 12
posebnih čipova. Ted Hoff, Intelov inžinjer, odbio je takav projekat i umesto
njega konstruisao jedan čip, logički uređaj opšte namene, koji je dobijao
instrukcije iz poluprovodničke memorije. Jedinica centralnog procesora, čije
jezgro čini skup od četiri čipa, mogla je da se kontroliše pomoću </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">programa koji je mogao suštinski da kroji funkciju čipa prema
zadatku kojim rukuje. Čip je po prirodi bio opšti, što znači da je mogao da
radi i u uređajima koji nisu kalkulatori. Prethodne konstrukcije su bile ožičene
za jednu svrhu sa ugrađenim instrukcijama, a ovaj čip je čitao promenjivi skup
instrukcija iz memorije, što je upravljalo funkcijom čipa. Ideja je bila da se
konstruiše skoro čitav uređaj za računanje sa samo jednim čipom, koji je mogao
da obezbedi različite funkcije, zavisno od toga koje su mu instrukcije date. Postojao
je jedan problem sa novim čipom: Busicom je posedovao prava na njega. Hoff i
drugi su znali da proizvod ima skoro neograničenu primenu, obezbeđujući
inteligenciju domaćinima, „glupim” mašinama. Oni su se zalagali kod Intela da
otkupe prava na njega. Dok su se Intelovi osnivači, Gordon Moore i Robert
Noyce, borili za novi čip, drugi unutar </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">kompanije su brinuli da to ne odvrati Intel od glavne delatnosti,
pravljenja memorije. Na kraju su ga prihvatili zahvaljujući činjenici da svaki
skup mikroračunara od četiri čipa sadrži dva memorijska čipa. Tadašnji direktor
marketinga se priseća, „Na početku, mislim da smo ga posmatrali kao jedan od načina
da prodajemo više memorije, i bili smo voljni da na osnovu toga investiramo.” Intel
je ponudio da vrati Busicomovo ulaganje od $ 60.000 u zamenu za prava na
proizvod. Kako se u to vreme borila sa finansijskim teškoćama, japanska
kompanija se složila. Niko u industriji toga doba, čak ni Intel, nije shvatao
značenje ovog dogovora. Naravno ovo je prokrčilo put Intelovoj budućnosti u
poslu sa procesorima. Rezultat je bio uvođenje četvorobitnog mikroračunara
Intel 4004 (naziv </span><i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;">mikroprocesor </span></i><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">do tada još nije bio skovan) , 1971. godine. Čip se
prodavao po ceni od $ 200, bio je manji od nokta na palcu i imao j zapakovanih
2.300 tranzistora, a <st1:city w:st="on"><st1:place w:st="on">davao</st1:place></st1:city>
je toliko računarske snage koliko i prvi elektronski računar, ENIAC. Poređenja
radi, ENIAC se zasnivao na 18.000 vakuumskih elektronskih cevi, smeštenih u
3.000 kubnih stopa (85 kubnih metara) kada je napravljen 1946. 4004 je izvršavao
60.000 operacija u sekundi, primitivno po današnjim standardima, ali veliki prodor
u to vreme.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Intel je 1972. predstavio mikroračunar 8008, koji je obrađivao
osam bitova informacija istovremeno, dvostruko više u odnosu na prvi čip. Do
1981. godine, Intelova porodica mikroprocesora narasla je pojavom procesora
8086 sa 16 bitova i 8088 sa 8 bitova. Ova dva čipa su u samo jednoj godini ušla
u nečuvenih 2.500 konstrukcija. Među njima je bio I IBM-ov proizvod koji je
postao prvi PC. Intel je 1982. godine predstavio čip 286. Sa 134.000
tranzistora, nadmašivao je tri puta učinke drugih šesnaestobitnih procesora
toga vremena. Zahvaljujući svojstvu upravljanja memorijom, 286 je bio prvi
mikroprocesor koji je nudio softversku kompatibilnost sa svojim prethodnicima.
Ovaj revolucionarni čip je prvi put upotrebljen kod IBM-ovog računara PC-AT. 1985.
godine pojavio se Intelov procesor 386. Sa novom tridesetdvobitnom arhitekturom
i 275.000 tranzistora, čip je mogao da obezbedi više od 5 miliona instrukcija
svake sekunde (MIPS). Compaqov računar DESKPRO 386 bio je prvi PC zasnovan na
novom mikroprocesoru. Sledeći korak je bio Intelov procesor 486 u 1989. godini.
<st1:place w:st="on">Novi</st1:place> čip je imao 1,2 miliona tranzistora i po
prvi put ugrađeni matematički koprocesor. 486 je bio oko 50 puta brži od </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">prvog 4004, izjednačavajući se po učinku sa snažnim
velikim centralnim računarima. 1993. godine, Intel je predstavio prvi Pentium
procesor, koji postavlja nove standarde za učinak i do pet puta veći od
procesora Intel 486. Procesor Pentium koristi 3,1 milion tranzistora koji daju
do 90 MIPS-a – ovo je sada oko 1.500 puta brže od prvog 4004. Prvi procesor u
porodici P6, nazvan Pentium Pro, predstavljen je 1995. Sa 5,5 miliona </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">tranzistora, bio je prvi koji je pakovan sa drugom
matricom čiji je sadržaj predstavljala keš memorija za poboljšavanje učinka. Sa
sposobnošću ostvarivanja do 300 MIPS-a, Pentium Pro je bio prihvaćena mogućnost
za višeprocesorske servere i radne stanice visokog učinka. Maja 1997. godine
predstavljen je procesor Pentium II. Ovi procesori imaju 7,5 miliona tranzistora
upakovanih u kertridž umesto u uobičajeni čip. Porodica Pentiuma II se povećala
aprila 1998, sa jeftinim procesorom, Celeronom, za osnovne PC-je i procesorom
za visoku</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">klasu, Pentium II Xeon za servere i
radne stanice. Negde tokom 2000 godine očekujemo da ugledamo novi procesor P7,
sa kodnim imenom <st1:city w:st="on"><st1:place w:st="on">Merced</st1:place></st1:city>,
odnosno, Imperium. Ovo će biti Intelov prvi procesor sa šezdesetčetvorobitnim
instrukcijama, a izazvaće potpuno novu kategoriju operativnih sistema i
namenskih aplikacija, dok će zadržati kompatibilnost unazad sa tridesedvobitnim
softverom.<span style="font-size: 9.5pt;"><o:p></o:p></span></span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-32790599939483096492013-04-14T10:46:00.001-07:002013-04-14T10:46:32.968-07:00Prvi mehanički računar<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0zJT44JpMdcPiG9V44z8xOAqMezU0VRJHdaPn4S8MRQF4RNlgxmFXoP1-r5X370cN5r76zKRU_FNs8GdX8Oi8CQH5reO-Mm0fRtd37ISK8TkeKeBtMy2iGsTOPfHBpzFilwE31NT1KfhJ/s1600/adssss.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0zJT44JpMdcPiG9V44z8xOAqMezU0VRJHdaPn4S8MRQF4RNlgxmFXoP1-r5X370cN5r76zKRU_FNs8GdX8Oi8CQH5reO-Mm0fRtd37ISK8TkeKeBtMy2iGsTOPfHBpzFilwE31NT1KfhJ/s320/adssss.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Charles Babbage, profesor matematike u Kembridžu u
Engleskoj, smatra se ocem računara zbog njegova dva pronalaska – dve različite
vrste mašina za mehaničko računanje. Diferencijalnu mašinu je smislio 1812.
godine; ona je rešavala jednačine sa polinomima, pomoću diferencijala. Godine
1822. napravio je <st1:country-region w:st="on"><st1:place w:st="on">mali</st1:place></st1:country-region>
radni model diferencijalne mašine za demonstracije. Zahvaljujući pomoći
britanske vlade, Babbage je 1823. započeo sa </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">konstrukcijom modela u punoj veličini. Prvobitno je bila
namera da bude na parni pogon, potpuno automatizovana i čak da štampa
rezultirajuće tabele. Babbage je nastavio rad na njoj narednih 10 godina, ali
je 1833. izgubio interesovanje jer je dobio ideju za još bolju mašinu, koju je
opisao kao automatski mehanički digitalni računar opšte namene, potpuno
upravljan pomoću programa. Babbage je nazvao svoj novi pronalazak analitičkom
mašinom. Projekti za analitičku mašinu predviđali su paralelne decimalne radnje
računara na brojevima (rečima) od 50 decimalnih cifara i sa kapacitetom čuvanja
podataka (memorije) od 1.000 takvih brojeva. Ugrađene operacije imale su uključeno
sve što je potrebno savremenom računaru opšte namene, čak i sve važne uslovne funkcije,
što bi dozvolilo instrukcijama da se izvršavaju po redu zavisnom od nekih
uslova, </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">a ne samo po brojčanom nizu. Kod savremenih računara ovo
svojstvo uslovljenosti se pojavljuje u izrazu IF koji srećemo kod savremenih računarskih
jezika. Analitička mašina je trebala da koristi bušene kartice, čime bi se
kontrolisala ili programirala mašina. Mašina je radila automatski, pomoću pare
i opsluživao bi je samo jedan čovek. Analitička mašina je bila prvi pravi uređaj
za računanje opšte namene. Ona se smatra prvim pravim prethodnikom savremenih
računara, jer je imala sve elemente uređaja koji se danas smatra personalnim računarom. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Ovo obuhvata:</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: ZapfDingbats;">_
</span><i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;"><b>Ulazni uređaj</b>. </span></i><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Korišćenjem ideje slične razbojima koji su se
upotrebljavali u tekstilnim<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">fabrikama toga vremena, oblik bušenih kartica snabdevao je
ulaz.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: ZapfDingbats;">_
</span><i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;"><b>Upravljačka jedinica</b>. </span></i><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Deo u obliku bureta sa mnogo letvica i klinova se koristio
za<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">kontrolu ili programiranje procesora.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: ZapfDingbats;">_
</span><i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;"><b>Procesor (ili kalkulator).</b> </span></i><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Mašina za računanje koja sadrži stotine osovina i hiljade<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">zupčanika, a čija je visina oko 10 stopa.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: ZapfDingbats;">_
</span><i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;"><b>Memorija.</b> </span></i><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Jedinica sadrži više osovina i zupčanika koji mogu da sadrže
1.000 brojeva<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">od 50 cifara.</span></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: ZapfDingbats;">_
</span><i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;"><b>Izlazni uređaj.</b> </span></i><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Ploče napravljene da odgovaraju presama za štampanje, korišćene
su<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">za štampanje krajnjeg rezultata.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">Avaj, ovaj mogući prvi računar nije u stvari nikada dovršen
zbog teškoća u zahtevanoj preciznoj mašinskoj obradi zupčanika i mehanizama. Alati
toga doba, jednostavno, nisu bili dovoljno dobri. Interesantno je uočiti da je
ideja o bušenoj kartici koju je prvi put predložio Babbage konačno ostvarena
1890. Te godine je održano takmičenje za pronalaženje bolje metode pravljenja
tabela sa podacima za popis u SAD. Herman Hollerith, zaposlen u Odeljenju za popis
(</span><i><span style="font-family: URWPalladioTEE-ReguItal;">Census Department</span></i><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">), došao je sa idejom o bušenim karticama. Bez kartica,
predviđeno je da bi se podaci dobijenom tokom popisa sređivali godinama, a sa
njima su mogli da se obrade za oko šest nedelja. Hollerith je osnovao
Tabulating Machine Company, koja je kasnije postala poznata kao IBM.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">IBM i druge kompanije toga vremena razvile su niz poboljšanih
sistema sa bušenim karticama. Ovi sistemi su bili konstruisani od elektromehaničkih
uređaja kao što su releji i motori. Takvi računari su automatski mogli da ulažu
određeni broj kartica iz stanice za „čitanje”, obavljaju operacije kao što su
sabiranje, množenje i sortiranje, i izbacuju bušene kartice sa rezultatima. Mašine
za računanje sa bušenim karticama su mogle da obrađuju </span><span style="font-family: URWPalladioTEE-Regu;">od 50 do 250 kartica u minutu, gde je svaka kartica sadržala
brojeve do 80 cifara. Bušene kartice nisu služile samo za unos i izlaz
podataka, već i kao oblik memorije za njihovo čuvanje. Mašine sa bušenim
karticama obavljale su najveći deo poslova izračunavanja u svetu više od 50
godina i omogućile su početak mnogim ranim računarskim kompanijama.</span></div>
<br />
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-702673851501406994.post-60369188246605671432013-04-14T10:40:00.000-07:002013-04-14T10:40:26.522-07:00Istorijat i arhitektura PC računara<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEja2bq8oJ5p20RQJnMOOq-Y5d4oDlr2ju0K1ScB-zmMG5rkedCuiLwNGTYvJrTdDMfGuUWS48r7ENn-4uykyKgARItL6MldPf4mYBCgbvPFdMs98ct62m8R7bDtvsVUo2i1BRnSunC0W-HI/s1600/aaa.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="211" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEja2bq8oJ5p20RQJnMOOq-Y5d4oDlr2ju0K1ScB-zmMG5rkedCuiLwNGTYvJrTdDMfGuUWS48r7ENn-4uykyKgARItL6MldPf4mYBCgbvPFdMs98ct62m8R7bDtvsVUo2i1BRnSunC0W-HI/s320/aaa.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;">Familija računara IBM PC počela je
svoj svetski pohod 24. aprila 1981. godine. Računar odlikuje širokim krugom
periferijalnih uređaja. Glavni cilj kod projektovanja IBM PC računara je bio da
se stvori mikroračunar sa pristupačnom cenom koji pruža svom korisniku mogućnost
dogradnje osnovne konfiguracije po svojim ličnim zahtevima i mogućnostima.
posle prvih PC-jeva pojavili su se upotrebljivi računari proizvedeni u velikim
serijama zvani XT po engleskoj reči (extended – proširen). Tri godine posle
pojave XT računara pojavilo se računar AT (Advanced Technology - napredna
tehnologija). Gro prodatih PC računara nije originalan IBM-ov proizvod nego
takozvani IBM kompatibilni klon. Klonovi su takvi računari koji su slične arhitekture
i funkcionisanja kao i originalni PC-jevi. Svet je ukratko bio poplavljen
klonovima poreklom sa dalekog istoka proizvodi nepoznatih proizvođača. Ti računari
su se odlikovali nižom cenom ali i nižim performansima od originalnih
proizvoda. No, cilj IBM-a je postignut PC arhitektura je postao standard u
klasi personalnih računara izguravši sa tržišta konkurenciju. Krajem 80-tih
godina pojavio se naslednik AT računara nazvan 386 a početkom devedesetih i četvrta
generacija zvana 486. Pentium računari – peta PC generacija – pojavili su se 1994.
godine i održali su se i do danas. U međuvremenu pojavila se i šesta, pa čak i
sedma generacija PC-ja, zvani Pentium Pro (P6) I Pentium II.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;">PC se satoji od sledećih glavnih
delova:<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;"></span><span style="font-family: Wingdings-Regular; font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-family: Wingdings-Regular;"> </span><span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;">mikroprocesor iz Intelove serije x86
ili njihov klon<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;"></span><span style="font-family: Wingdings-Regular; font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-family: Wingdings-Regular;"> </span><span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;">radna memorija (RAM)<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;"></span><span style="font-family: Wingdings-Regular; font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-family: Wingdings-Regular;"> </span><span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;">matična ploča<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;"></span><span style="font-family: Wingdings-Regular; font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-family: Wingdings-Regular;"> </span><span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;">kućište<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;"></span><span style="font-family: Wingdings-Regular; font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-family: Wingdings-Regular;"> </span><span style="font-family: Arial; font-size: 10.0pt;">periferijalni
uređaji</span></div>
</div>
Freddyhttp://www.blogger.com/profile/15711868716569155115noreply@blogger.com0